1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Lažno europsko obećanje Balkanu

U ponedeljak se održava treća Konferencija o Zapadnom Balkanu. Ove konferencije su do sada služile tek da prikriju nespremnost EU-a za primanje novih članica, piše Thomas Brey, dopisnik njemačke agencije dpa iz Beograda.

Balkan ne oskudijeva u političkim konferencijama. Prije četiri tjedna su čelnici regije u Sofiji slavili 20 godina "Procesa suradnje u jugoistočnoj Europi". Više od osam godina se državnici iz regije sastaju u okviru Regionalnog vijeća za suradnju. Krajem svibnja svi su šefovi država jugoistočne Europe održali godišnji summit u Sarajevu u okviru procesa "Brdo-Brijuni".

I pored svega toga Njemačka je prije dvije godine inicirala novi format poznat kao Konferencija o Zapadnom Balkanu. Nakon Berlina (2014.) i Beča (2015.), sada se sastanak održava u Parizu. Šefovi država i vlada Srbije, Albanije, Makedonije, BiH, Crne Gore i Kosova sastaju se s najvažnijim političarima EU-a, Njemačke, Francuske, Austrije i drugih zemalja Unije. Službeni cilj: balkanske zemlje treba brže približiti Bruxellesu.

2014. godine je Njemačka odlučila Zapadni Balkan izvući iz zaborava

2014. godine je Njemačka odlučila Zapadni Balkan izvući iz zaborava

Nespremnost na proširenje

Začkoljica je u tome što u dogledno vrijeme neće biti proširenja EU-a – to između ostalih govore šef Europske komisije Jean-Claude Juncker i predsjednik Bundestaga Norbert Lammert. Nakon što su se Britanci izjasnili za Brexit, spremnost da se u Uniju uvode nove članice praktično je nepostojeća. Konsolidacija prije proširenja – to je sada briselska dogma.

A ipak postoji horda političara, diplomata i stručnjaka u Bruxellesu kojima je posao pripremati balkanske države za članstvo u EU. Taj tim predvodi povjerenik za proširenje Johannes Hahn s europskim parlamentarcima zaduženima za regiju poput njemačkog demokršćana Davida McAllistera. Oni ponavljaju da je i dalje na snazi "obećanje" Europljana zemljama Balkana zadano na konferenciji u Solunu 2003. Tada je rečeno da EU nije potpun bez Balkana.

Stručnjaci redovito putuju u balkanske zemlje i tamo uvjeravaju domaćine i novinare da je "pristupna perspektiva neokrnjena". Ponekad se čak navode i konkretne godine kada bi neka zemlja mogla pristupiti EU-u. Tako su bosanski mediji prošlog svibnja slavili kada je šef tamošnjeg predstavništva EU Lars-Gunnar Wigemark ovu malu zemlju vidio kao članicu za deset godina.

Konferencija o Zapadnom Balkanu u Beču 2015.

U posljednje vrijeme političkih konferencija o Zapadnom Balkanu ne manjka

Politika milijardama

Jaz između zaustavljenog proširenja EU-a i uvijek novih obećanja očigledno bi trebale premostiti Konferencije o Zapadnom Balkanu. EU želi održati državice jugoistočne Europe u dobroj vjeri s 12 milijardi eura za razdoblje od 2014-2020. godine. Tu je, recimo, novi autoput duž Jadrana ili od Niša do Prištine ili modernizacija propale željezničke veze između Beograda i Sarajeva. Ili osnivanje radionice mladih iz bivših zaraćenih republika po ugledu na njemačko-francuske odnose.

Ipak, politika koju je EU na Balkanu vodio svojim milijardama poslije desetljeća i pol otkriva više problema nego rješenja. Iako je Bruxelles prije tri godine isposlovao dogovor tradicionalnih neprijatelja Srbije i Kosova, gotovo niti jedna točka nije provedena. Ni nakon više od godinu dana Uniji ne uspijeva svojim posredovanjem srediti politički kaos u Makedoniji. Bruxelles nema uspjeha ni u višedesetljetnoj svađi Skoplja i Atene o imenu Makedonije.

Članica EU-a Hrvatska i kandidat za članstvo u EU-u Srbija su prošle godine vodile višetjedni trgovinski rat. Duboko zavađeni narodi Bosne su ovoga tjedna razjedinjeni oko Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju tako da ovaj ne može stupiti na snagu. Gotovo da se više i ne priča o ugnjetavanju medija, manipuliranom pravosuđu, sveprožimajućoj korupciji u svim ovim državama. Građani reagiraju masovnim iseljavanjem – u EU.