1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

Laži se dobro prodaju

U lovu na skandale i "vruće" vijesti osobito u socijalnim mrežama sve je manje važno da takva vijest bude i istinita. Ne samo etički i moralni, to je i politički problem koji brine Njemačku pred izbore sljedeće godine.

Vijest uoči američkih izbora kako je agent američkog FBI-a koji je istraživao slučaj elektroničke pošte Hillary Clinton nađen mrtav su prenijeli čak i neki "ozbiljni" mediji. Ali najveća platforma u širenju te "vijesti" su bile socijalne mreže. I to je tek jedan od mnogih primjera: tako je vijest kako papa Franjo podržava Donalda Trumpa uoči izbora podijeljena na Facebooku više od 960 tisuća puta.

Autor ovih i mnogih drugih neistinitih vijesti je tvrtka disinformedia.inc Jestina Colera. On nerado daje "prave" intervjue, makar njegova tvrtka na svjetskoj mreži ima barem dvadesetak stranica i portala koji objavljuju neistinite tvrdnje. Koliko ih točno ima - to nam niti on sam ne zna ili nam ne želi reći.

Recept je posve jednostavan: on i njegovi autori redovito pišu vijesti koje "dobro zvuče", profesionalno izgledaju, i jedini je problem da su jednostavno neistinite. Ali to ne znači da se te vijesti masovno ne čitaju i da nemaju značajan društveni i politički utjecaj. Tako je na primjer prije dvije godine proširio vijest da se u američkoj saveznoj državi Colorado i bonovi za prehranu siromašnih koriste za kupnju marihuane.

USA Neue FBI-Untersuchung zu Clinton-Emails (Reuters/C. Allegri)

I samog autora lažne vijesti je iznenadilo koliko se brzo proširila njegova vijest među Trumpovim pristašama.

"Htio sam im dokazati da vjeruju budalaštinama"

"Nakon toga je čak jedan zastupnik u kongresu Colorada predložio zakonsku odredbu kojom se zabranjuje korištenja bonova za prehranu za kupnju droge. Makar je sve to bila izmišljotina", objašnjava svoj "uspjeh" Jestin Coler. Četrdesetak mu je godina, otac je obitelji i što ga je navelo da 2013. započne s objavljivanjem lažnih vijesti?

"Zapravo sam htio stvoriti internetsku stranicu koju će primijetiti pripadnici ekstremne desnice. Moj cilj je bio da objavljujem očito lažne, netočne ili izmišljene priče da bi ih kasnije upozorio da je sve to izmišljotina." Ali ispalo je drugačije: laži i neistine su se pretvorile u dobar posao kod kojeg se zarađuje od "klikova" svih onih koji to žele pročitati. U međuvremenu Coler, već prema potrebi, zapošljava i do tridesetak autora i zapravo ne može niti sam vjerovati, kako lako ljudi žele vjerovati u njegove lažne vijesti.

"Ljudi jednostavno žele to čuti. Na primjer ta priča s ubijenim agentom FBI-a i Hillary Clinton. Sve u toj priči sam izmislio: grad gdje se to dogodilo, šerifa, ljude iz FBI-a, čak i novine koje sam citirao - Denver Guardian, uopće ne postoje. Naši ljudi koji rade u socijalnim mrežama su to ciljano postavili kod pristaša Donalda Trumpa i priča se proširila kao šumski požar!"

Coler tvrdi da i s tim lažnim vijestima ima poštene namjere, a ne želi uopće govoriti koliko zarađuje s tim neistinama. Ipak, zarada je i više nego pristojna: novinari Los Angeles Timesa su otkrili druga dva izdavača takvih lažnih i netočnih vijesti koji su priznali da od reklama na svojim stranicama lako zarade i po 40.000 dolara - mjesečno!

Symbolbild Button Add as Friend (Fotolia/Thesimplify)

"Prijatelji" na socijalnim mrežama nemaju uvijek poštene namjere

"Istina je jer to piše na internetu"

Kompanije koje upravljaju socijalnim mrežama uvijek iznova ponavljaju kako se "bore" protiv takvih portala koji šire laži. Ali ta borba je, blago rečeno - beznadna. Coler objašnjava što se dogodilo kad mu je na primjer Google otkazao njegov profil. Ne samo da je istog dana otvorio nekoliko drugih profila, nego kad se to pročulo na socijalnoj mreži, doslovce na stotine drugih portala su mu se obratile s ponudom da objavljuje svoje "vijesti" na njihovim stranicama. Jer i njima te laži onda donose novac...

No problem je mnogo dublji od novca zarađenog na takav način: osobito mlađi naraštaji sve manje čine razliku između izvora informacija. Stariji će možda još upozoriti na razliku ako je neku vijest objavio New York Times ili (nepostojeći) Denver Guardian. Što je korisnik socijalnih mreža mlađi, razlika je manja, a nešto je istina "zato jer tako piše na internetu".

Drugi, još veći problem je politički: socijalne mreže su se pokazale kao idealno mjesto za širenje populističkih neistina gdje će osobe određenih političkih usmjerenja rado povjerovati takvim informacijama, bez obzira bile one istinite ili ne. To se vidjelo u taboru Donalda Trumpa na nedavnim izborima gdje praktično više nije bilo medija koji bi dopirao do svih građana: svatko je birao "svoj" izvor koji bi onda tek potvrđivao ono što i inače misli.

Brockhaus Lexika (picture-alliance/dpa)

Internet je naravno mnogo praktičniji i svugdje je dostupan. Ali osobito "internetski naraštaj" ne shvaća da to nipošto ne znači da su informacije onda provjerene i točne.

Već ozbiljan politički problem

A obzirom da se sljedeće godine spremaju parlamentarni izbori i u Njemačkoj, to brine i njemačkog ministra pravosuđa Heika Maasa. Populistički desni AfD je već najavio kako će u izbornoj borbi koristiti takozvane social bots. To su zapravo kompjuterski programi koji imitiraju postojanje i reakcije nepostojećih korisnika i za neupućene se tako čini da čitavo mnoštvo ljudi ima određeno mišljenje - kakvo, to ovisi o volji programera. A ako je programer takva populistička strana, onda je i jasno što će takvi "korisnici" misliti o demokraciji i postojećim načelima.

"To je na žalost tamna strana svjetske mreže, strana s kojom se moramo ozbiljnije suočiti", izjavio je njemački ministar pravosuđa. No što se može doista učiniti, to je teško reći: političar socijaldemokrata apelira na veću transparentnost, ali i želi bolju suradnju poduzeća koja drže socijalne mreže, koja bi trebala otkriti način na koji ona šire takve informacije - i laži među korisnicima.

Deutschland Wahl zum Berliner Abgeordnetenhaus (picture-alliance/dpa/W. Kumm)

Laži i neistine preko socijalnih mreža su postale sastavni dio političkog života: tako je to bilo u Brexitu, tako je bilo i za izbora u SAD-u. Zato i Njemačka strahuje, što će biti na sljedećim izborima...

Opet, to je i tehnički gotovo nemoguće. Socijalne mreže se vole hvaliti kako su izuzetno brze u objavljivanju nekog događaja, bez obzira gdje se taj događaj dogodio na našem planetu. To je svakako točno i korist od toga je nesumnjiva, ali je gotovo nemoguće provjeriti tu informaciju. Uvijek treba imati pred očima da informacija ne mora biti točna i štoviše, da ima onih koji će iz vlastite koristi namjerno širiti neistinu.

U toj raspravi se čini gotovo patetičnom svojevrsna legenda o prvim danima britanskog radija BBC. U dvadesetim godinama prošlog stoljeća je jedan suradnik BBC-a bio svjedokom željezničke nesreće u britanskoj provinciji i smjesta je to javio svojim urednicima. BBC to nije objavio, odnosno objavio je to tek dan kasnije nakon što su vijest o željezničkoj nesreći objavile i tiskane novine.

Nama bi pak doista dobro došla malo veća vjera u "drugi neovisan izvor".

  

 

Preporuka uredništva