1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Kvalitetnija hrana = skuplja hrana

Koliko skupo mora biti jeftino meso? Na Zelenom tjednu u Berlinu, najvećem svjetskom sajmu agrara, puno se diskutira i o dobrobiti životinja.

Christian Schmidt je u svom elementu. „Ovo je moj dom idućih deset dana", kaže savezni ministar poljoprivrede dok gleda na štandove u hali 23a Međunarodnog zelenog tjedna. Schmidtovo ministarstvo na Zelenom se tjednu prezentira posebnom izložbom koja se bavi aktualnim agrarno-političkim pitanjima. Tko obiđe pojedine postaje, brzo će shvatiti da jedna tema dominira: dobrobit domaćih životinja.

Prikazuje se tako prototip jednog stroja kojim se u kokošjim jajima može odrediti spol pilića. Jaja iz kojih bi se kasnije trebali izleći muški pilići se tako može pravodobno razvrstati. Obzirom da oni ne mogu izleći nova jaja, a niti ih se može iskoristiti za tovljenje, trenutno se oko 50 milijuna muških pilića godišnje ubija plinom ili zdrobi odmah nakon što se izlegu.

Promovirati zaštitu životinja

Već gotovo tri godine znanstvenici sa Sveučilišta u Leipzigu i Dresdenu rade na tom stroju. „Želim da oni koji su ga razvili, taj stroj uskoro mogu dobro i prodati na tržištu", kaže ministar agrara na Zelenom tjednu. Zapravo se već odavno trebalo znati od kad se te strojeve može početi masovno upotrebljavati. Ali to ne zna ni Schmidt, navodno postoji spor oko autorskih prava.

Christian Schmidt

Christian Schmidt predstavlja stroj za "razvrstavanje" jaja

Nešto dalje je uznapredovao državni „label" (oznaku) za dobrobit životinja, kojim bi se ubuduće trebalo označavati meso onih životinja koje žive u uvjetima koji su iznad zakonski propisanih standarda. Na primjer kad se radi o veličini i opremi staja, vremenu koje životinje provedu u procesu tovljenja ili transporta. Za to je Ministarstvo poljoprivrede seljacima je na raspolaganje stavilo 70 milijuna eura, kako bi oni mogli financirati skuplje držanje životinja. U „idućoj ili godini nakon nje" u prometu bi se mogle naći te oznake, obećao je Schmidt, te izričito naglasio da se ne radi o „luksuznoj robi".

Puno oznaka na tržištu

A upravo mu to predbacuju organizacije koje se bave zaštitom životinja, zato što se predviđa da će samo svaka peta životinja uopće dobiti državnu oznaku. Za 80% životinja realnost će i ubuduće biti „život" u skučenim uvjetima industrijske proizvodnje mesa. U Udruzi seljaka su nešto manje kritični: „Spremnost za poboljšanjem uvjeta držanja životinja i uvjeta proizvodnje je tu", kaže predsjednik Udruženja Joachim Rukwied.

Poljoprivrednici već neko vrijeme imaju i vlastiti „label", iza kojeg stoje mesna industrija, veliki igrači iz sektora maloprodaje i Udruga seljaka. Za svaki kilogram prodanog mesa trgovci u jedan fond uplaćuju četiri centa, od 2017. bi trebali plaćati 6,25 centi. S ukupno 130 milijuna eura se, baš kao i kod državnog labela, potiče poljoprivrednike da njihove staje budu još više ekološki i još više u skladu s dobrobiti životinja nego što to zakoni propisuju.

Seljaci zahtijevaju veće cijene

Predsjedniku Udruge seljaka Rukwiedu to nije dovoljno. Viših se standarda na duži rok može pridržavati samo ako se povećaju cijene prehrambenih namirnica, kaže on. Na koncu konca i agrar mora gospodariti na tržišnim načelima, dodaje naš sugovornik. „Od političara i potrošača očekujemo jasan signal, i to ne samo da nešto kažu, već i da kupuju i time nagrađuju proizvode koji su napravljeni po višim standardima, što je onda povezano s većim troškovima."

Povrće

Jesu li potrošači spremni izdvajati više novca za zdravu hranu?

Taj razvoj se od industrije hrane ne može tako brzo očekivati. „Potrošači od prehrambenih namirnica očekuju više kvalitete i više održivosti, ali po istoj cijeni, i to je izazov", priča o svojim iskustvima Christoph Minhoff, šef Saveznog udruženja njemačke prehrambene industrije. Tržišna utakmica u branši je teška, marža kod hrane i dalje iznosi jedan do dva posto. Proizvođači stoga porast troškova samo manjim dijelom mogu „prebaciti" na trgovce.

Susret ministara agrara

Usprkos svim problemima poljoprivrednici i proizvođači hrane s opreznim su optimizmom ušli u 2017. Nakon dvije krizne godine s padom profita, seljaci na Zelenom tjednu opet šire vjeru u bolju budućnost. Pozitivnim se smatra porast cijene mlijeka, a ni cijena svinjetine (bez obzira na snažne oscilacije) više nije rekordno niska, kaže šef Udruge seljaka Rukwied. "Tržište se djelomično oporavilo, zato što je pogotovo porastao izvoz u Kinu, kod svinjetine za 80%."

Zeleni tjedan traje do 29.1. Svih 26 sajamskih hala je kompletno „rasprodano", tu je 1.650 izlagača iz 66 zemalja. Sajamski koncept – puno hrane i puno zabave – i ovaj bi put trebao privući oko 400.000 posjetitelja. Paralelno se tijekom vikenda održava i najveći svjetski susret ministara poljoprivrede. 80 ministara iz cijelog svijeta će u Berlinu razgovarati o poljoprivredi i prehrani. Glavna tema ovaj je put – voda.

Preporuka uredništva