1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Kvadratura kruga na računu za energiju

Čelnici Europske unije su složni u mišljenju da bi energenti trebali biti jeftiniji. Ali je pitanje - kako? Europa potiče ekološku - dakle i skuplju energiju, pa je pitanje: želimo li jeftinu i "prljavu" energiju?

Ein Drehstromzähler, aufgenommen am 14.02.2013 in Essen (Nordrhein-Westfalen). Strompreisbremse oder Steuersenkung - die explodierenden Strompreise sorgen für immer hektischere Debatten in der Politik. Foto: Bernd Thissen/dpa pixel

Symbolbild Strompreise Drehstromzähler

Na sastanku na vrhu Europske unije ove srijede (22.5.) se opet postavilo pitanje, kako energiju u Europi učiniti jeftinijom. Poticaj za raspravu je došao i od lobističke skupine "Buisness Europe" koja ukazuje kako su proizvodi iz Europe skuplji na svjetskom tržištu jer američki ili proizvođači sa Dalekog istoka, plaćaju mnogo manje za potrošenu struju ili plin.

Tako je i premijer Luksemburga Jean-Claude Juncker podsjetio kako je cijena plina u SAD tek četvrtina onog što ga plaćaju Europljani. Jedan od glavnih razloga jest i sve raširenija tehnologija istiskivanja plina iz podzemlja, takozvani "Fracking". No problem jest što se u tom postupku pod zemlju pumpaju različite kemikalije - i zapravo nitko nije siguran, kako će se to konačno odraziti na, na primjer, podzemne vode.

Na cijenu energije u Europi, podsjetio je i europski povjerenik za energiju Günther Oettinger, utječu i poticaji koji se daju za obnovljive izvore energije, poput vjetra, sunca ili vode. Takvi izvori su i dalje skuplji od konvencionalnih, ali se teži do 2020. čak petinu potrebe pokriti iz takvih izvora. Povrh toga se Europa obavezala i na redukciju emisije ugljičnog dioksida tako da je sve više tereta na one koje tu energiju i troše.

Na barikade protiv "fosila"

Guenther Oettinger i Connie Hedegaard

Povjerenik za energiju Öttinger ne želi promjenu - konačno, pomno ga sluša i povjerenica za klimu, Connie Hedegaard

S druge strane, već i sam spomen da bi energenti trebali biti jeftiniji - pa čak i ako će više zagađivati okoliš, stranku Zelenih i njenu zastupnicu u Europskom parlamentu Rebeccu Harms tjera na barikade protiv "takvih fosila koji žele okrenuti kotač energetske politike unazad". Kad kaže "fosil" ova zastupnica misli na europskog povjerenika za industriju Antonia Tajanija koji se, uoči ovog summita, izjasnio protiv novih ciljeva za zaštitu klime jer bi to "europskoj industriji stvorilo veće troškove".

Povjerenik za energiju Oettinger utoliko pokušava spojiti - nespojivo. S jedne strane, zaštitnike okoliša uvjerava kako "neće biti nikakve nove promjene energetske politike u Europskoj uniji" i kako će se i dalje poticati ekološki izvori. Ali u istom dahu dodaje i kako "moramo željeti da se u Europi i dalje proizvodi čelik i aluminij, ali i keramika, industrijski tekstil i kemijski proizvodi" i kako, da bi cijena tih proizvoda bila konkurentna na tržištu, cijena energenata mora biti niža.

A da račun plate građani?

Kako postići i jedno i drugo, povjerenik za energiju jedva može dati odgovor, ali ne isključuje mogućnost niti da veći teret onda padne na domaćinstva i građane jer, kako objašnjava povjerenik, "i oni, kao zaposlenici, žive od tog gospodarskog razvoja". Zapravo i predsjednik Luksemburga Juncker, iako sklon interesima industrije, upozorava kako će "gospodarska kriza proći, ali promjena klime se neće samo tako moći zaustaviti" i kako se "zaštita okoliša ne može žrtvovati na oltaru gospodarskog rasta".

Vjetroelektrane i dalekovod

Jeftina i 'prljava' ili skupa i 'čista' energija? Ali čak i da se nastavi sa poticajima obnovljivim izvorima, tek treba vidjeti, tko će to platiti.

Utoliko dvojba - jeftinija energija ili okoliš - nipošto nije riješena i povjerenik za energiju je zadužen izraditi detaljno izvješće o cijeni energenata i njihovom utjecaju na gospodarstvo u svim zemljama Europske unije. Isto tako, Oettinger mora dati odgovor, kako uopće provesti investicije u europsku dalekovodnu mrežu kako bi se onda moglo i proizvoditi više energije u područjima gdje ima više sunca, vjetra ili energije mora i vode da bi se ta energija transportirala do svih korisnika.

Već i to su veoma teška pitanja za čije odgovore povjerenik ima vremena do kraja slijedeće godine. U međuvremenu je dogovoreno da će i Europa početi oprezno eksperimentirati sa crpljenjem plina iz zemlje novim metodama za što su, kako Oettinger izjavljuje, prije svega zainteresirane Poljska, Velika Britanija, ali i Ukrajina.

Preporuka uredništva