1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Kurz: "Europski sporazum iz Dublina više ne funkcionira"

Austrijski ministar vanjskih poslova Kurz je uvjeren: ovaj problem izbjeglica nikako ne može rješiti jedna zemlja sama, a europski sporazum je praktično mrtav. Jer Grčka masovno prosljeđuje izbjeglice drugima.

Austrija je ovih dana u središtu krize sa izbjeglicama. Ne samo jučerašnje tragično otkriće izbjeglica koji su poginuli putem, nego je i austrijska vlada oštro napadnuta i zbog užasnih uvjeta u izbjegličkom centru u Traiskirchenu. O tom problemu je njemačka postaja ARD razgovarala sa austrijskim ministrom vanjskih poslova i europske integracije, političarem Austrijske narodne stranke Sebastianom Kurzom.

ARD: Kako je moguće da vaša vlada tjednima i mjesecima dopušta da se na tisuće izbjeglica drže u Traiskirchenu u uvjetima nedostojnim ljudskog bića?

Österreichischer Außenminister Sebastian Kurz

Austrijski ministar Sebastian Kurz

Sebastian Kurz: "Na žalost mi smo, kao i Njemačka, Francuska, Švedska i druge zemlje pogođeni valom izbjeglica i njihov broj je masovno porastao. Do sad ih je godišnje dolazilo 20.000, prošle godine 30.000 a ove očekujemo 70.000. To je dovelo do ogromnog problema koji se odnosi na njihov smještaj. Mislim da smo sada na dobrom putu, rekao bih čak i na uspješnom putu da dovedemo stvari u red i poboljšamo dramatične uvjete za izbjeglice koji i dalje postoje u Traiskirchenu."

Amnesty International tvrdi kako austrijska vlada ne samo da tolerira takve dramatične uvjete u Traiskirchenu, nego da je svjesno dovela do njih kako bi odvratila i uplašila druge, nove izbjeglice.

To jednostavno nije točno. Mi smo država koja je najjače pogođena dolaskom izbjeglica. Ove godine ih je 70.000. To je mnogo više nego ostale europske zemlje. Ali mi ih ne želimo plašiti tako što ćemo ih pustiti da žive na ulici, to nije naša namjera. Naprotiv, stalno se trudimo da pronađemo nove mogućnosti smještaja, ali na žalost stalno dolaze nove izbjeglice. I kao što vi u Njemačkoj imate slučajeve izazivanja požara i paljenja izbjegličkih smještaja, kao što izbjeglice moraju noćiti u željezničkom kolodvoru u Milanu ili spavaju u podzemnoj željeznici u Parizu, tako i mi na žalost imamo dijelom dramatične uvjete koje hitno moramo promijeniti. Ali možete mi vjerovati da čelnici austrijske vlade rade punom parom kako bi situaciju doveli pod kontrolu. Želim svakako reći kako smo uvjereni da ne možemo savladati krizu samo skrbi za smještaj izbjeglica, iako je to naravno važno. Bio sam prije dva dana u Makedoniji i vidio sam kako se stvari odvijaju. Grčka dovodi izbjeglice što je moguće bliže makedonske granice i onda im pokazuje put prema srednjoj i sjevernoj Europi. Sporazum iz Dublina više ne funkcionira. Nema ni nadzora granice između Grčke i Turske. Dakle naši problemi su znatno veći od samog problema smještaja izbjeglica.

Da li to znači kako svaka zemlja pokušava val izbjeglica usmjeriti preko svoje granice prema drugoj zemlji. Austrija to isto radi i mediji su na austrijskim željezničkim postajama vidjeli kako se izbjeglice upućuju da odu u Njemačku.

Da, takva optužba postoji. Ja vam međutim mogu iznijeti dvije brojke koje pokazuju koliko je Austrija pogođena ovim problemom. Hvala Bogu što nam je uspjelo uhititi sve više pripadnika bandi krijumčara ljudima što znači da su naše službe bile izuzetno aktivne. A kao drugo, ove godine očekujemo 70.000 izbjeglica, ako ne i još više. Ako to usporedite sa veličinom naše zemlje i našim brojem stanovnika, a nas je jedna desetina u odnosu na njemačko stanovništvo, onda ćete vidjeti da smo isto pogođeni kao i Njemačka. Zato mislim da sad zaista ne moramo uspoređivati tko je više pogođen. Činjenica je da u EU postoji još 18 zemalja koje ukupno uzevši nisu primile više izbjeglica od Austrije. Teret se prenio na samo nekoliko zemalja. A ako pogledamo na "Balkansku rutu" onda nam postaje jasno da je potrebna zajednička, europska akcija. Niti jedna država sama ne može riješiti ovaj problem, niti Mađarska, Austrija ili Njemačka.

Kako se druge zemlje EU, dakle koje nisu neposredno pogođene valom izbjeglica, uopće mogu uvjeriti da ih prime? Do sada su se one uspješno branile da ih prime.

To će biti jako teško, jer oko 20 zemalja nema interesa da primi bitno veći broj izbjeglica. Tu će biti potrebno mnogo pritiska, a rasprava o kvotama bit će jedna od najtežih. Ali mislim da ima poglavlja gdje možemo djelovati aktivno. Mi smo naveli pet točaka gdje je suradnja moguća. Sve počinje sa razlozima zbog kojih izbjeglice dolaze. Dakle, intenzivnija borba protiv terora Islamske države, stvaranje zaštitnih zona u zemljama iz kojih ljudi bježe, jer mislim da je naš zajednički cilj da ljudi ostanu u svojoj domovini i da tamo budu zbrinuti na najbolji mogući način da ne moraju bježati u EU. Mi u Europi moramo riješiti problem Grčke, jer Grčka ništa drugo ne radi nego izbjeglice šalje nama. Tako će se Njemačka, Austrija i Švedska stalno suočavati sa sve većim brojem izbjeglica i dugoročno taj problem više nećemo moći riješiti.“

Preporuka uredništva