1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Kurdi - koliko još dugo bez države?

40 milijuna Kurda su jedna od najvećih etničkih skupina koje nemaju vlastitu državu. Najbliže samostalnosti su u Iraku - ali pomisao stvaranja neovisnog Kurdistana nije draga baš niti jednoj zemlji u regiji.

Kurds living in Greece hold a banner featuring the portrait of former PKK leader Ocalan during a demonstration near the French embassy in Athens on June 27, 2009. Kurds marched to the French embassy demanding the release of the Kurds recently arrested in France for attacks on Turkish targets. AFP PHOTO/ Louisa Gouliamaki (Photo credit should read LOUISA GOULIAMAKI/AFP/Getty Images)

Symbolbild PKK

Još dok su se crtale granice novih zemalja nakon raspada Osmanlijskog carstva, Kurdi su se odjednom zatekli u čitavom nizu država. Njihovo područje na zapadu seže u Siriju, na sjeveru duboko u Tursku, na Istoku zadiru u Iran, a praktično čitav sjeveroistok Iraka je područje gdje žive Kurdi.

Njihova sudbina ih je već odavno natjerala u izgnanstvo: mnogo ih je i u Europi i Sjedinjenim Američkim Državama. "Ovaj narod se već preko jednog stoljeća bori za ostvarenje svoje vizije: slobode, pravde i prava na samoodređenje", žali se Sarbast Permeni, bivši ministar u središnjoj vladi Iraka. Ali niti jedna zemlja regije nije spremna Kurdima pomoći da stvore svoju državu - mada je u Iraku njihova samostalnost najdalje odmakla.

Izbori odgođeni zbog "problema" s manjinama

Ovog četvrtka (27.9.) su se tamo trebali održati pokrajinski izbori, ali su odgođeni zbog određenih problema s izbornim zakonom. Naime, kako je objavilo izborno povjerenstvo u Irbilu, taj zakon predviđa i zastupstvo nacionalnih manjina koje žive u tom kurdskom području u Iraku - osobito je tu riječ o kršćanima, i u posljednji trenutak su iskrsle poteškoće zbog kojih su izbori morali biti odgođeni.

Nalazište Tawke u Iraku

Jedno od glavnih nalazišta nafte u Iraku je u kurdskom području

No oni će biti održani, jer tamo Kurdi imaju praktično sve elemente koje čine pravu državu: vlastitu izvršnu, zakonodavnu i sudsku vlast. Ipak, to je područje još dio Iraka - i zato takva autonomija mnogim Kurdima više nije dovoljna. Prije svega se radi o prihodima od nafte, iz nalazišta koja se nalaze na Kurdskim područjima. Bagdad do sada ostavlja Kurdima samo 17% prihoda od tamošnje nafte, dok mnogi Kurdi ne razumiju, zašto bi uopće dijelili bogatstvo svoje zemlje s Bagdadom.

Turska trguje - i strahuje

Tim više što je Kurdsko područje uz granicu s Turskom i gospodarski mnogo naprednije i stabilnije od ostalog Iraka. Tamo se ulaže u infrastrukturu, svakog dana niču nove zgrade, a trgovina cvjeta. Prije svega sa susjednom Turskom - ali i ona s pomiješanim osjećajem promatra sve veću neovisnost Kurda u Iraku. S jedne strane, Turska nema ništa protiv poslova s dijelom Iraka u kojem se osjeća gospodarski oporavak.

Ali u konačnici, Ankara strahuje da bi stvaranje nekakve nove države Kurdistana potaklo i Kurde u Turskoj da se priključe novoj državi. Treba se sjetiti kako je čak i kurdski jezik u Turskoj donedavno bio zabranjen, a borba Kurda za veću nezavisnost u Turskoj je u proteklim godinama odnijela oko 35 tisuća života. Incidenti se događaju i dalje, a turske snage su već nekoliko puta napadale i navodna uporišta kurdskih pobunjenika u Iraku.

Turske snage u Iraku

Turska je već nekoliko puta poslala svoju vojsku preko iračke granice u borbu protiv Kurda.

Neminovni raspad Iraka

Autonomno područje Kurdistana trenutno ipak najviše zabrinjava Irak. Sadam Hussein je također bio prisiljen Kurdima dati određenu autonomiju, ali je isto tako brutalno - čak i uz pomoć bojnih otrova protiv civilnog stanovništva, ugušio svaku želju Kurda za vlastitom državom. Nakon rata i svrgavanja diktatora, kurdski političar Sarbast Pamerni najavljuje kako će ishod predstojećih regionalnih izbora biti to da će "nastati novi politički krajobraz koji će odrediti budućnost čitavog Iraka".

Kurdski dragovoljci

Kurdi se stoljećima bore za neovisnost - i pitanje je, koliko su dugo još spremni čekati.

Upravo od toga Bagdad i strahuje: da će se Irak raspasti na tri dijela, na sjever koji će pripasti Kurdima, istok koji bi preuzeli šijitski muslimani, a samo na zapadu, području Iraka gdje gotovo da nema nafte, bi ostali drevni vlastodršci Iraka, sunitski muslimani.

I Masoud Barazani, trenutni predsjednik vlade kurdske autonomne oblasti i vođa najsnažnije tamošnje stranke, Kurdske demokratske unije, otvoreno govori o odcjepljenju, ako Bagdad i pomisli krenuti putem diktature. Jedini uvjet da Kurdi budu barem donekle zadovoljni postojećom autonomijom jest, objavio je ovaj kurdski političar, da se sve političke stranke u Iraku strogo drže postojećeg ustava u toj zemlji koji i jamči autonomiju područja gdje su Kurdi.

Preporuka uredništva