1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Kupovati ili ne kupovati japansko?

Iako se atomska katastrofa u Japanu odvija oko 9.000 kilometara daleko od Njemačke i njenih susjeda, među Europljanima svakodnevno raste strah od mogućih posljedica radioaktivnosti.

Jedno od omiljenih jela u europskim gradovima - sushi, izložen u jednom berlinskom restoranu

Jedno od omiljenih jela u europskim gradovima - sushi, izložen u jednom berlinskom restoranu

Mnogi ovih dana izbjegavaju odlazak u japanske restorane i kupovinu japanskih namirnica. Stručnjaci kažu da opasnosti u Europi za sad nema.

Nori, prženi listovi algi koji se koriste prije svega kod priprave sushija

Nori, prženi listovi algi koji se koriste prije svega kod priprave sushija

U europskim zemljama nema mnogo namirnica koji dolaze izravno iz Japana. Njemačka, na primjer, uvozi tek 0,1% japanskih proizvoda. Riječ je o specijalitetima japanske kuhinje poput suhih shiitake gljiva, umaka od soje i zelenog hrena (wasabi), japanske riže i tjestenine, začinskog korijena đumbira i zelenog čaja, ribe, algi i ribljih prerađevina. Odgovorni inspektori kažu da japanski proizvodi, koji se trenutačno nalaze u slobodnoj prodaji širom Europe i u japanskim restoranima, nisu opasni, jer su uvezeni prije atomske katastrofe u Fukušimi. Svoje tvrdnje potkrepljuju činjenicom da se namirnice iz Japana u Europu transportiraju brodom, što traje više od četiri tjedna. Njemačka ministrica poljoprivrede i zaštite potrošača Ilse Aigner kaže: “Trenutno nemamo saznanja da bilo gdje u Europi stižu radioaktivne namirnice iz Japana. Međutim, svi naši nadležni organi su oprezni i zato smo pojačali sve kontrole.”

“U Europi nema razloga za paniku”

Budući da radioaktivni oblaci kruže i nad Tihim oceanom, stručnjaci upozoravaju na opasnost od ozračenja morskih plodova, algi i riba: oslića, divljeg lososa, bakalara, lista ili “nori” algi kao glavnog sastojka za najpoznatiji japanski riblji specijalitet - suši. Pri kupovini svježe, zalađene ili sušene ribe, važno je pogledati na broj koji ukazuje na zemlju ili izvor porijekla. Tako, na primjer, broj 61 na pakiranju oslića označava da je ova riba ulovljena u sjevernom dijelu Tihog oceana, odnosno u vodama oko Japana. Skrivena opasnost iz Japana ne prijeti nam samo kroz hranu. Još veću prijetnju predstavljaju radioaktivne čestice u zraku. Iako su na Islandu prije nekoliko dana izmjereni tragovi radioaktivnog joda, njemački stručnjaci kažu da nema razloga za paniku. Sve je u okvirima dozvoljenog i ne moramo se brinuti, kaže Christina Stenzel, suradnica Instituta za istraživanja radijacije. “Imam ovdje takozvanu inteligentnu napravu - Geigerov brojač. Konstantno mjerimo zračenja u zraku i do sad nismo ništa izmjerili što bi bilo vrijedno spomenuti.” I šef Instituta za zaštitu od zračenja, Peter Jacob, pokušava umiriti građane: “Doze su izuzetno niske, tako da uistinu možemo isključiti bilo koju vrstu opasnosti.”

Autorica: Selma Filipović; Berlin

Odg. ur.: S. Kobešćak

Preporuka uredništva