1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Kultura sjećanja u eri YouTubea

Preživjeli svjedoci su do sada bili najznačajniji nositelji sjećanja na holokaust. Njih je međutim sve manje i manje. Kako kulturu sjećanja njegovati u eri YouTubea?

Dječak sjedi pored željezničke pruge i rukama pokriva uši. Ispred njega prolazi beskonačna kolona teretnih vlakova koji voze za Auschwitz. Vjetar nosi zgužvane ceduljice bačene kroz prozor vagona - s imenima ljudi koji se prevoze poput stoke: bez vode, jela i identiteta. Oni su tek brojevi na listi za transport nacističkih vlasti. Ime Janusza Korczaka, stoji na vrhu liste imena na jednoj ceduljici. Taj poljski liječnik odlučio je pratiti djecu svog Doma za siročad u koncentracijski logor Treblinku, iako je to za njega značilo sigurnu smrt. On je nacionalni heroj - ne samo u Poljskoj već u cijeloj istočnoj Europi.

Ceduljice su u životu preživjelih igrale značajnu ulogu. Na običnim papirićima su se židovskim obiteljima priopćavali dan, vrijeme i mjesto s kojega su odvoženi u logor. Ceduljice su bile i jedina šansa da nekome priopći da su ga poslali "na istok" - s vlakom Njemačke željeznice ("Deutsche Reichsbahn") i kartom za Auschwitz - u jednom smjeru. Gusto ispisane ceduljice s porukama preživjelih bile su u logoru i jedina mogućnost kontaktiranja s drugim zatvorenicima.

Auschwitz-Birkenau

Auschwitz-Birkenau

Kultura sjećanja za YouTube-generaciju

Ovaj neobični spot napravila je institucija sa sjedištem u Varšavi: Europska mreža za sjećanje i solidarnost. Ona se ne bavi samo holokaustom, već i žrtvama staljinizma u Istočnoj Europi. Kada su krenuli u realizaciju ovog video-projekta u sjećanje na 27. siječnja - Dan oslobođenja Auschwitza - željeli su se obratiti širokoj publici, kaže za DW Rafal Rogulski, direktor Europske mreže: "Naši projekti su i inače namijenjeni mlađim generacijama. Tako je i s ovim video-spotom. Ovakvom vrstom prisjećanja dopirete do svih generacija, do svih ljudi. Ili barem do svih koji imaju osnovno znanje o holokaustu".

Rogulski je dugo radio s poljskim političarom koji je preživio holokaust Wladyslawom Bartoszewskim (1922-2015.) i dobro zna koliko je teško ljude zainteresirati za "kulturu sjećanja".

Art Spiegelman

Art Spiegelman

Producenti video-spota su se orjentirali na crno-bijele crteže američkih stripova Arta Spiegelmana. On je prvi od obradio temu holokausta u jednom crtanom romanu "Maus". Ideja da se napravi umjetnički spot na osnovu crteža nastala je spontano, kaže Hans-Christian Jasch, koproducent video-spota.

Zajedno s Memorijalnim centrom Auschwitz-Birkenau razrađena je ideja za realizaciju ovog neobičnog projekta. "S redateljem Zoltánom Szilágyi Vargom tražili smo puteve kako u vrijeme YouTuba privući pozornost i interes ljudi za temu kao što je Dan sjećanja na holokaust", kaže Jasch u intervjuu za DW: " Željeli smo napraviti mali crtani film, koji će uznemiriti publiku i zaintrigirati duhove".

Crtani film umjesto svjedoka holokausta

Naravno da je bio svojevrstan rizik izabrati formu stripa, ali redatelj Varga je iskusan grafičar i međunarodno priznati umjetnik. "Oklijevao sam na trenutak, a onda sam shvatio da danas moramo tražiti nove oblike komunikacije", kaže Jasch: "Naravno da su to simbolične slike: vagoni vlakova koji se kotrljaju u pravcu Auschwitza. Jednostavno smo bili mišljenja da je ova forma za mlade ljude puno prihvatljivija."

2015. godine, kada se obilježavalo 70 godina od oslobađanja koncentracijskog logora Auschwitz-Birkenau, njemački mediji bili su preplavljeni novinskim intervjuima i TV-emisijima u kojima su gosti bili posljednji preživjeli logoraši.

Maus - inspiracija za video-spot Memento

Maus - inspiracija za video-spot "Memento"

"Memento" želi probuditi znatiželju

Sa video-spotom "Memento" producenti su se svjesno opredijelili za drugačiji put: put bez brojeva mrtvih, bez slika iz logora smrti, bez izjava preživjelih. Film u formi stripa napravljen je tako da gledateljima uđe pod kožu i pored toga što se na prvi pogled ne razumije o čemu se radi. "To je promjena paradigme u kulturi sjećanja", konstatira Jasch: "To je jedna vrsta teasera, kojim se ponovno potiče interes za tu temu."

Direktor Europske mreže Rafal Rogulski više je nego zadovoljan rezultatima: "Osjetilo se da umjetnik poznaje ove osjećaje. I da ih može prenijeti na papir".

Povijesni dokumentarni filmovi ili videi na temu holokausta su bez izjava svjedoka i preživjelih teško zamislivi. "Naravno da mi u Njemačkoj pokušavamo- koliko je to još moguće - da što više radimo sa preživjelima", kaže Hans-Christian Jasch i dodaje: "Rad s ljudima koji su bili izravni svjedoci svega teško će se moći zamijeniti nečim drugim pa tako i umjetničkim video-spotom s 3D animacijom". Pa ipak, "Memento" predstavlja jedan novi impuls kulturi sjećanja za YouTube-generaciju 21. stoljeća.

Preporuka uredništva