1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Kukuruz u Njemačku stigao iz Srbije

Nakon pet dana oprečnih izvještaja u njemačkim i srpskim medijima, te optužbi da se radi samo o kampanji oporbe, njemački dužnosnici tvrde da dokumenti jasno dokazuju da je otrovani kukuruz stigao iz Srbije.

„Kukuruz iz Srbije“ jedna je od sintagmi koju njemački mediji najčešće koriste ovih dana. U petak, kada je objavljen povišena razina aflatoksina u stočnoj hrani na preko 4.000 seoskih imanja u Njemačkoj, nije još bilo najjasnije je li kukuruz zaista stigao iz Srbije. Ipak, to je u razgovoru za DW potvrdila Natascha Manski, glasnogovornica Ministarstva poljoprivrede Donje Saske. „U vlasništvu smo dokumenta koji potvrđuje da je Srbija zemlja porijekla“, rekla je Manski. Kukuruz je stigao u Brake i Bremen, luke u Donjoj Saskoj, nakon čega su ga njemačke tvrtke preradile u stočnu hranu i proslijedile seoskim imanjima. Najmanje 10.000 tona neispravne hrane već je dano životinjama - svinjama i govedima. Još 35.000 tona zaustavljeno je na vrijeme.

Kukuruz stigao u studenom

U tvrtki Toepfer International iz Hamburga, koja je uvezla spornu isporuku kukuruza iz Srbije, nisu željeli službeno govoriti o ovoj temi, ali su nam prenijeli da je pošiljka kukuruza stigla 28. studenog prošle godine. To direktno demantira riječi potpredsjednika SNS Igora Mirovića koji je, na osnovu izveštaja Uprave carina, tvrdio da Srbija nije u 2012. i 2013. izvozila kukuruz u Njemačku. Mirović je navode njemačkih medija nazvao djelom „monstruozne kampanje Demokratske stranke“.

Brake

Silosi u Njemačkoj gdje je kukuruz prvo stigao

Natascha Manski iz Ministarstva Donje Saske nije željela komentirati navode srpskih dužnosnika. „Kao što sam rekla, dokumenti pokazuju da je Srbija zemlja porijekla, i mi se u skladu s tim odnosimo prema ovom pitanju.“ Na pitanje kako je moguće da nitko u Njemačkoj nije provjerio kvalitetu kukuruza iz zemlje koja već desetak dana ima problem s aflatoksinom, Manski kaže kako su „zakazale interne industrijske kontrole u poduzećima koja prerađuju kukuruz“. „Ubuduće će biti više državnih kontrola kako bismo preduhitrili ove pojave“, kaže glasnogovornica Ministarstva.

Loše po srpski izvoz?

Manski također nije željela procijenjivati kako će se aktualna rasprava odraziti na dalji uvoz proizvoda iz Srbije. Dozvoljena razina aflatoksina u mlijeku je u Srbiji trenutno 0,5 mikrograma po kilogramu, što je deset puta više od granica koje propisuje Europska unija. „Jedno je sigurno – ovdje ćemo se držati aktualnih zakonskih odredbi, kada je u pitanju razina aflatoksina“, rekla je Manski na kraju razgovora za DW. Prvi potpredsjednik Vlade Srbije Aleksandar Vučić najavio je da će Srbija kroz petnaestak dana ponovo vratiti granice na europskih 0,05 mikrograma.

Preporuka uredništva