1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Kuda ide Makedonija nakon izbora

Makedonija klizi u diktaturu, procjenjuje se nakon prijetnji čelnika VMRO-DPMNE Nikole Gruevskog stranim predstavnicima i nevladinim organizacijama

Prijetnje koje upućuje čelništvo makedonske vladajuće stranke i njezin predsjednik, bivši premijer Nikola Gruevski, izazivaju zabrinutost i nevjericu u toj zemlji. Tjedan dana nakon što je nacionalistička VMRO-DPMNE tijesno osvojila većinu mjesta u Sobranju, osvanula je lista, svojevrsni manifest, u kome se navodi da ta stranka namjerava zaustaviti strano miješanje, obustaviti pregovore pod posredništvom Europske unije, odnosno SAD-a, i povede borbu protiv nevladinih organizacija koje se financiraju iz inozemstva.

Bijesan zbog toga što je oporba podnijela službeni prigovor o nepravilnostima tijekom glasovanja, Gruevski je u subotu (17. 12.) pred svojim pristalicama najavio kako više neće tolerirati strano posredovanje. „Neki veleposlanici se previše miješaju u našu unutarnju politiku. To mora prestati". Čelnik konzervativno-nacionalne VMRO oštro je napao neimenovane strane diplomate da „pokušavaju utjecati" na Državno izborno povjerenstvo (DIP). „Imamo informacije da su strani predstavnici uključeni u rad DIK kako bi utjecali na jednog od članova povjerenstva u cilju postizbornog inženjeringa i falsificiranja volje građana", rekao je Gruevski.

Mazedonien Jubel Wahlen Zoran Zaev (picture-alliance/dpa/V. Xhemaj)

Predvodnik oporbe Zoran Zaev

Lider VMRO-a u siječnju je podnio ostavku na mjesto premijera poslije gotovo deset godina na vlasti, a nakon što je opozicija objelodanila aferu s prisluškivanjem i ukazala na široko rasprostranjenu korupciju. Tehnička vlada koja je potom formirana uz posredovanje Europske unije, imala je za cilj organiziranje izvanrednih izbora. Gruevski, međutim, sada također najavljuje da njegova stranka više neće sudjelovati na sastancima kojima prisustvuju veleposlanici odnosno strani predstavnici.

Posredovanja Europske unije i SAD-a do sada su bila od ključnog značaja za Makedoniju, prije svega u vrijeme stjecanja neovisnosti 1991. godine, a naročito 2001., kada je zemlja bila na rubu krvavog građanskog rata između većinskih Makedonaca i albanske manjine koja čini oko četvrtinu stanovništva zemlje. Bruxelles i Washington pomogli su i tijekom 2015. da makedonske stranke postignu sporazum koji je trebao riješiti duboku političku krizu.

Gruevski se 16. prosinca sastao s veleposlanicima SAD-a i EU-a u Makedoniji, nakon čega je njegova stranka objavila gotovo kompletne transkripte tih razgovora, što je u diplomaciji veoma neuobičajena praksa. To je trebalo pokazati makedonskoj javnosti koliko je stav Gruevskog tijekom tih razgovora bio „tvrd".

VMRO bez koalicijskog partnera

Prijevremeni rezultati izbora održanih 11. prosinca pokazuju da je VMRO-DPMNE Nikole Gruevskog osvojila 51 od 120 mjesta u parlamentu, dva više od oporbenih socijaldemokrata. Da bi formirao vladu, Gruevskom je potreban koalicijski partner iz albanskog političkog bloka, ali do sada niti jedna od četiri stranke koje predstavljaju albansku manjinu nije pokazala spremnost da mu se pridruži.

Suočen s mogućnošću da izgubi vlast i pod velikim međunarodnim pritiskom da dozvoli demokratske promjene, Gruevski nastupa beskompromisno, tvrdeći da neće dozvoliti da njegov rival, socijaldemokrat Zoran Zaev, formira vladu. Gruevski je rekao i da njegova stranka „neće dozvoliti da profunkcioniraju institucije koje nemaju legitimitet građana".

Nano Ružin, bivši makedonski veleposlanik pri NATO savezu, ocjenjuje za DW da Gruevski očajnički pokušava vodu navesti na svoj mlin. „On pod svaku cijenu želi ući u vladajuću koaliciju. Ako to ne bude uspio, pokušat će zemlju pretvoriti u autokraciju, s nesagledivim posljedicama i po Makedoniju i po njezinu demokraciju."

Noć dugih noževa

Mazedonien Wahlen (DW/P. Stojanovski)

Prijetnjom do vlasti - NIkola Gruevski

Od početka političke krize u Makedoniji, pro-vladini mediji redovno su optuživali Europsku uniju i Sjedinjene Američke Države, kao i nevladine organizacije koje navodno financira američki milijarder George Soros, za zavjeru protiv vlade. Govor Nikole Gruevskog sada je pooštrio ovu retoriku: „Borit ćemo se za 'desorošizaciju' Makedonije i jačanje neovisnog civilnog društva koji neće biti ni pod čijom kontrolom."

Pozivi na prosvjede ispred američkog veleposlanstva u Skopju koji su se raširili po društvenim mrežama na internetu, kasnije su dopunjeni i prijetnjama protiv pristalica oporbe, kao i objavljivanjem njihovih kućnih adresa uz poruku: „Spremite se, dolazimo". Govoreći na mitingu VMRO-DPMNE-a 15. prosinca, jedna čelnica te stranke rekla je pristalicama da se pripreme za „Noć noževa", vjerojatno misleći na događaj u nacističkoj Njemačkoj iz 1934. poznat kao „Noć dugih noževa".

Prema informacijama kojima raspolaže DW iz anonimnih izvora, vladajuća makedonska stranka planirala je još prije izbora zabraniti djelovanje nevladinih organizacija koje se financiraju iz inozemstva. Novi Zakon, smatra se, trebao bi biti sličan onom koji je 2012. u Rusiji donijela vlada Vladimira Putina.

S druge strane, neki od predstavnika makedonskog nevladinog sektora su, čini se, ravnodušni prema prijetnjama. „To je bio posljednji govor Gruevskog", kaže Andrea Stojkovski, predsjednik trusta mozgova Makedonski centar za europsko obrazovanje. „On je objavio rat svima – i tim govorom praktično otvorio vrata za svoj odlazak s političke scene."

 

Preporuka uredništva