1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Krvavi rat robova za Republiku Haiti

Mediji diljem svijeta već danima izvještavaju o katastrofalnom stanju koje vlada u Haitiju nakon teškog potresa. No što se uopće zna o ovoj karipskoj zemlji? Naime, Haiti je prva republika crnaca i mulata.

Robovi

Krvavim ratom robovi su se izborili za neovisnu Republiku Haiti

Na Haitiju živi oko 9 milijuna stanovnika, službeni jezici su haićanski kreolski i francuski, glavni grad je Port-au-Prince, više od polovice stanovnika (54,7%) su rimokatolici, a od 2003. voodoo je službena vjera u toj zemlji.

Bile su ovo općenite informacije koje svakome daju opću sliku ove karipske zemlje. No najvažnija informacija, koja je zasigurno rijetkima poznata, je ta da je Haiti prva neovisna republika crnaca i mulata za koju su se krvavo izborili robovi početkom 18. stoljeća.

Krvavi rat robova

Haiti Flash-Galerie Gonaives

Nakon podjele plantaža među stanovništvom došlo je do sloma izvoza

Nakon što je Kristofor Kolumbo otkrio otok Hispaniolu 1492. godine, tamošnja indijska plemena porodice Arawakan tzv. Taino plemena potpuno su istrijebljena. U kasnom 17. stoljeću to su područje naselili robovi koji su radili na šećernim plantažama. Nakon što je Španjolska 1697. trećinu zapadnog otoka prepustila Francuskoj, to je područje pod nazivom Saint-Domingue u 18. stoljeću postalo najbogatija kolonija francuskog kolonijalnog carstva.

No krajem 17. stoljeća došlo je do ustanka robova, nakon čega je izbio rat koji se odvijao po principu "svatko protiv svakoga". Nekadašnji robovi, koji su u međuvremenu počeli nazivati Afrikancima, na kraju su pobijedili u ratu. Saint-Domingue 1. siječnja 1804. proglašava svoju neovisnost od Francuske i od tada dobiva novi naziv Haiti.

Predsjednik Haitija Rene Preval

Predsjednik Haitija Rene Preval

Tako je Haiti postao prva republika crnaca i mulata koja se zalagala za ukidanje ropstva, a u toj je namjeri podržavala i Venezuelu, Peru i Kolumbiju. Haiti je 14 godina bio podijeljen na jug (kojim su vladali mulati) i sjever (pod nadzorom crnaca). Pod vodstvom predsjednika Jeana-Pierrea Boyera, koji je ujedinio sjever i jug, Haiti je 1822. okupirao istočni dio otoka koji je bio pod španjolskom vlašću i u njemu također ukinuo ropstvo. Neposredno nakon proglašenja neovisnosti plantaže su podijeljenje među stanovništvom, što je dovelo do sloma izvoza poljoprivrednih dobara. Nakon toga je Haiti postao najsiromašnija zemlja zapadne hemisfere.

Haiti je stoljećima prolazio kroz teška politička previranja i sukobe. U veljači 2006. održani su zadnji, više puta odgađani, predsjednički izbori u toj zemlji. Unatoč sumnji u ispravnost izbora, s 51,15 posto glasova građana za novog je predsjednika izabran Rene Preval.

Autor: mlj

Odg. ur.: sk

Preporuka uredništva

Audios and videos on the topic