Krumpir je ″skriveno blago″ koje mnogi ne cijene | Gospodarstvo | DW | 07.01.2008
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Krumpir je "skriveno blago" koje mnogi ne cijene

UNESCO je 2008. proglasio godinom krumpira. Brojnim promotivnim akcijama ukazivat će se na to "skriveno blago". Osobito će puno trebati učiniti u Kini, najvećem svjetskom proizvođaču krumpira.

default

Krumpir je važna hrana.

Tržnica u Šanghaju. Trgovci očito nisu jako uvjereni u to da je krumpir "skriveno blago" kakvim ga smatra UNESCO.


"Na našem štandu stoji nekoliko desetaka kilograma krumpira. Prodajemo ih za preračunato 40 eurocenti po kilogramu", kaže jedan trgovac.


"Krumpir ne ide tako dobro. On ima previše ugljikohidrata.Brojni Šangajci ga ne kupuju jer boluju od diabetesa", dodaje drugi.


Petina proizvodnje otpada na Kinu


Ovakva stajališta iznenađuju s obzirom da se nigdje u svijetu ne uzgaja tako puno krumpira kao u Kini. 2006. je Kina proizvela 70 milijuna tona krumpira. Premijer Wen Jiabao priopćio je da na njegovu zemlju otpada četvrtina svjetske površine na kojoj se sadi krumpir i petina ukupne proizvodnje. Predstavnik Svjetske organizacije za prehranu Zhang Zhongjun pojašnjava:

Kartoffelmuseum in Fußgönheim

U njemačkom Fußgönheimu postoji muzej krumpira. Sasvim desno je njegov direktor Karl Freidel.


"Krumpir može uspijevati pod vrlo teškim uvjetima. On raste i u brdovitim predjelima, na kojima druga vegetacija teško preživljava."


Povrće za teške uvjete


U velikom dijelu Kine uvjeti su teški. Osobito na sjeveru odakle potječe šangajski trgovac:


"Ljudi ovdje jedu puno manje krumpira nego na sjeveru, posebno na sjeveroistoku. Tamo nemamo previše izbora glede biljne hrane, jedemo krumpir i kupus, osobito zimi. Kuhamo kupus skupa s krumpirom ili pečemo kriške krumpira s piletinom ili svinjetinom. Toga sam tako sit. Kod kuće na sjeveroistoku sam toga morao previše jesti."


Kuhani čitvi krumpir nepoznat


Schwäbischer Kartoffelsalat

Tipično njemačka krumpirova salata.

Na jelovnicima na jugu nađe se prije svega pržene kriške krumpira s paprikom. Kuhani čitav krumpir koji je bogat vitaminima tamo nije poznat.


Kinezi jedu prosječno oko 40 kilograma krumpira na godinu. Nijemci 70 kilograma, Poljaci čak 130 kilograma. Na Dalekom istoku vladaju drukčiji običaji prehrane, iako je krumpir u Kinu dospio 1650. godine, nekoliko godina nakon što je stigao u Europu. Ali, Zhang Zhongjun od Svjetske organizacije za prehranu ipak je optimističan:


"Krumpir se nađe na brojnim zabačenijim područjima. A potrošnja raste."

  • Datum 07.01.2008
  • Autor Astrid Freyeisen
  • Ispis Ispiši ovu stranicu
  • Permalink http://p.dw.com/p/ClQu
  • Datum 07.01.2008
  • Autor Astrid Freyeisen
  • Ispis Ispiši ovu stranicu
  • Permalink http://p.dw.com/p/ClQu