1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Kruh naš svagdašnji daj nam danas...

Tunis, Egipat, Alžir... Požar pobune kao da je zahvatio čitav Bliski istok. Ali za mnoge u tim zemljama je politički prosvjed tek jedini odgovor koji im preostaje - zato jer više nisu u stanju plaćati sve skuplju hranu.

Tradicionalne pogače Bliskog istoka

Kruh je za mnoge postao - luksuz!

Prema izvješću Organizacije za prehranu Ujedinjenih naroda su cijene živežnih namirnica trenutno na najvišoj razini i osnovna hrana je čak skuplja nego što je bila u lipnju 2008. Već tada je visoka cijena žita, kukuruza, riže i ostalih osnovnih namirnica natjerala ljude na ulice u nekim zemljama Kariba i Afrike. Ovaj puta su na meti nedemokratski režimi Bliskog istoka.

Kruh je opasan za vlastodršce

Žene kupuju kruh u Kairu

Ako i jest diktatura, nekako se trpi dok je kruh na stolu.

Cijena nekih namirnica je porasla za čitavih 30% - i to od početka ove godine! Što je još gore: Svjetska banka procjenjuje da to nije kraj i da će cijene rasti, baš kao što neprestano rastu proteklih sedam mjeseci. Neke političke vođe te regije su itekako svjesne, mada to sigurno nije jedini razlog prosvjeda, da je sve skuplji kruh najopasnije oružje za njihovu vladavinu. Tako je libijski vođa Gadafi od siječnja ukinuo sve poreze i carine na živežne namirnice.

Jer sjever Afrike i Bliski istok su osobito osjetljivi na svjetske cijene osnovnih živežnih namirnica. Iako je nekoć Kartaga glasila kao žitnica Rimskog carstva, a plodna dolina Nila bila kolijevka prvih civilizacija, danas niti jedna zemlja tog područja ne proizvodi dovoljno hrane da bi nahranila vlastito stanovništvo. A cijene su eksplodirale: terminsko tržište europskog žita u Parizu je u 2010. zabilježilo porast cijene od 88%, na američkom tržištu je to "samo" 45%. Slično je i s kukuruzom - na američkom tržištu je cijena narasla za 55%, ali i sa čitavim nizom ostalih namirnica, od uljarica, šećera pa do mliječnih proizvoda.

Bogate svrbi, siromašne ubija

Štand s kruhom

Porast cijena osjeća se i na Zapadu, ali to je tek sitna nevolja za društva obilja

U europskim samoposlugama također nije teško uočiti da cijena hrane raste, no u razvijenim zemljama stanovništvo tek djelić svojih prihoda izdaje za hranu. U siromašnim zemljama svijeta se čak i po 80% prihoda mora potrošiti na hranu, tako da poskupljenje takvih razmjera tamošnje stanovništvo dovodi do ruba gladi.

Sreća je da je prošla godina bila rodna u mnogim dijelovima Afrike tako da barem te zemlje mogu pokrivati svoje potrebe iz domaće potrošnje. Ali 2010. je bila loša u mnogim drugim dijelovima svijeta: loš urod je zabilježen u Americi, treba se sjetiti i goleme suše i požara u Rusiji, a politički gledano, bomba otkucava i u Pakistanu nakon što je poplava tamo uništila veliki dio uroda.

Gdje su pričuve?

Zgarište u Rusiji

Zgarište u Rusiji, poplava u Pakistanu, loš urod u Americi... 2010. je bila loša godina

Organizacija FAO utoliko mora gledati kako se tope svi planovi o manjem broju gladnih u svijetu. Još 2007. je oko 870 milijuna stanovnika naše planete gladovalo, a usprkos Milenijumskog cilja kojim bi se drastično smanjio broj gladnih, danas ova specijalizirana organizacija Ujedinjenih naroda procjenjuje da najmanje milijardu ljudi naše planete nema dovoljno hrane - niti dovoljno novca da je kupi.

Dok je za vrijeme prošlog porasta cijena živežnih namirnica dio krivice ležao i na svojevrsnom preobilju razvijenih - hrana se pretvarala u gorivo za automobile što je potaklo spekulante na svjetskom tržištu, FAO smatra da je ova oscilacija cijena problem kojeg treba načelno riješiti. Ukazuje kako su mnoge zemlje, od kako više ne postoji tolika opasnost od svjetskog rata, drastično smanjile svoje nacionalne pričuve. FAO apelira da se pričuve opet popune, jer su one i uvelike pridonijele da se nije isplatilo špekulirati sa žitom - preko leđa gladnih na svijetu.

Autor: A. Šubić (dpa, FAO, WDR)

Odg. ur.: N. Kreizer

Preporuka uredništva