1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kultura

Kruh kao svjetska kulturna baština?

Njemačka je između ostalog i zemlja izuzetno bogate tradicije kruha. Postoji nebrojeno mnogo vrsta, a njemački pekari sada pokušavaju svoje proizvode staviti pod posebnu zaštitu UNESCO-a.

Nijemci su izuzetno ponosni na svoj kruh i uvjereni su kako je upravo njihov poseban, ako ne i najbolji. To se posebno primjećuje kada se isele nekamo u inozemstvo ili odu na godišnji odmor. Prigovaranje i kritiziranje primjerice južnjačkog bijelog kruha na neki je način također dio njemačke tradicije i kulture. Pa ipak, kada su kod kuće najčešće ipak ne kupuju kruh u pekarama već jeftinije, industrijske verzije u supermarketima. Posljedica se primjećuje već duže. U posljednje vrijeme svake godine bude zatvoreno između 300 i 500 pekara. U borbi s jeftinijom konkurencijom pekari su isto tako razmišljali i smišljali nove metode i načine kako bi poboljšali prodaju, istakli vrijednost i raznovrsnost svojih proizvoda i naravno, kako bi ga zaštitili. „Niti jedna druga zemlja na svijetu nema toliko bogatstvo kada su u pitanju različite vrste kruha i peciva“, naglašava Peter Becker, predsjednik Središnje udruge njemačkih pekara. U tom smislu, njihov je cilj – zaštita kruha i pekarskih proizvoda kao nematerijalne kulturne baštine UNESCO-a.

Fašnik i tango već pod zaštitom

Običaji u Tirolu su već pod zaštitom UNESCO-a

Običaji u Tirolu su već pod zaštitom UNESCO-a

Naslov, odnosno, titulu “nematerijalne svjetske kulturne baštine” dodjeljuje UNESCO i to od 2003. godine. “Inicijatori ove posebne kategorije bile su zemlje Azije i Afrike koje su smatrale da njihova kultura nije dovoljno zastupljena na popisima svjetske kulturne baštine UNESCO-a”, objasnio je zamjenik glavnog tajnika njemačke komisije UNESCO-a Dieter Offenhäußer. U tom smislu, 2003. je uvedena ova posebna kategorija zaštite spomenika kulture kojoj pripadaju određeni plesovi, običaji, zanati kao i jezici i narječja. Ovaj poseban „pečat“ UNESCO-a od tada štiti nematerijalnu baštinu i istodobno je čuva od izumiranja i nestanka.

Kada se govori o popisima ove kategorije, potrebno je naglasiti kako se ona sastoji od tri različite liste. Prva je takozvana „reprezentativna lista“ na kojoj se trenutno nalazi 281 upis: između ostalih ovdje je argentinski tango, „el silbo“ - poseban način komunikacije zviždanjem s otoka La Gomera te običaji karnevala iz Tirola.

Kruh u konkurenciji s pivom

Njemačka je potpisala sporazum o održavanju i zaštiti nematerijalne kulturne baštine prošle godine. Time su udruge, grupe kao i pojedinci bili pozvani da do kraja studenog iznesu svoje prijedloge. Ukupno ih je na kraju izbrojano 128. Prema mišljenju Nijemaca, osim kruha pod zaštitu UNESCO-a trebala bi doći i posebna tradicija proizvodnje piva, mikrobiološka terapija s bakterijama, usmena tradicija pričanja priča, Graweredesch, iz savezne pokrajine Tirinške.

Trenutno je u tijeku natječaj u kojem do kraja travnja svaka njemačka pokrajina zasebno mora odabrati svoje od kojih će kasnije komisija stručnjaka iz njemačke komisije UNESCO-a odabrati nekolicinu i napraviti popis najboljih. Ukoliko sve bude teklo po planu, prvi njemački nematerijalni „proizvod“ na popisu svjetsku kulturne nematerijalne zaštite UNESCO-a bi se mogao naći tek 2016.

3.000 različitih vrsta kruha

Dieter Offenhäußer

Dieter Offenhäußer

Zamjenik glavnog tajnika njemačke komisije UNESCO-a Dieter Offenhäußer, govoreći o šansama njemačkog kruha u ovoj kategoriji, navodi kako „njemački kruh u inozemstvu ima vrlo dobar ugled, što se vidi i po tome da njemačkih pekara ima doista posvuda...“. No, s druge strane on kaže kako problem leži u tome, hoće li stručnjaci UNESCO-a u ovom zanatu doista vidjeti tehniku i tradiciju koja bi mogla biti dovoljno reprezentativna kao nematerijalna kulturna baština.

Peter Becker o tomu nema niti najmanje sumnje. „Kruh je uvelike utjecao na njemačku kulturu. Relativno jednostavan način rada te činjenica da ga se proizvodi tijekom cijele godine utjecali su na to da su ljudi prestali biti nomadima i počeli osnivati gradove. A razlog tolikom bogatstvu vrsta kruha leži u različitim klimatskim uvjetima. U Njemačkoj uspijeva uzgoj gotovo svih vrsta žitarica“, naglašava Becker. On dodaje kako u tom smislu postoji više od 3.000 različitih vrsta recepata.

U kolikoj mjeri bi njemački pekari od eventualnog upisa na spomenuti popis mogli profitirati, za sada se još ne može procijeniti. Prema mišljenju Petera Beckera to bi u svakom slučaju moglo imati utjecaja na „jačanje ponosa njemačkih pekara“ kao i na povećan broj kupaca u pekarama. „Njemačka je diljem svijeta poznata po svojoj kulturi i tradiciji proizvodnje kruha. I bilo bi šteta kada bismo odustali od onoga na čemu nam drugi zavide“, zaključuje on.

Preporuka uredništva