1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

Krpelji ponovo napadaju

Većina ugriza krpelja je bezopasna, a izbijanje virusnog oboljenja meningitis, koje krpelji mogu prenijeti, vrlo je rijetko. No, zato češće nastupaju druge bolesti, kao što je lajmska borelioza.

default

Glavobolja, osip na koži, lupanje srca, osjećaj utnuća - to su samo neki od simptoma infekcije koju mogu prenijeti krpelji. Mnoge boljele osobe imaju iza sebe čitavu odiseju kroz liječničke ordinacije prije nego što dobiju odgovarajuću pomoć. Slično je doživjela Monika Falkenrath čiji su simptomi pogrešno protumačeni kao alergija:

"Mene je čudilo što se nikako nisam uspjela posve oporaviti. Stalno sam se osjećala umorno, preopterećeno, iscrpljeno, imala sam bolove u mišićima i strašne glavobolje te razne stalne upale. Budući da mi je rečeno da protiv toga ionako nema odgovarajućeg lijeka, pomislila sam da se jednostavno moram pomiriti s tim jer mi nitko ne može pomoći.”

Monika Falkenrath godinama je patila od različitih tegoba. A onda je posve slučajno naišla na informacije o ugrizima krpelja i lajmskoj boreliozi te napokon dobila pomoć terapijom na prirodnoj osnovi, o čemu je zatim napisala i knjigu.

Tu je bolest 1975. godine definirao austrijski liječnik Willi Burgdorfer u Sjedinjenim Američkim Državama. On je u crijevima krpelja otkrio spiralnu bakteriju koja je po njemu dobila i ime: Borrelia Burgdorferi. Te bakterije napadaju živčani sustav i različite organe, a ponekad čak i srce. Bolest koju te bakterije uzrokuju nazvana je lajmska borelioza prema američkom gradu Lymeu u kojem je i otkrivena. To se oboljenje u Njemačkoj u posljednje vrijeme javlja sve češće, upozorava biolog Jochen Suess:

“Jasno je da je borelioza sa oko 60 tisuća novih slučajeva godišnje u Njemačkoj veliki zdravstveni problem kako zbog velikog spektra simptoma tako i zbog nedovoljne informiranosti pojedinih liječnika koji određuju nikakvu ili pogrešnu terapiju. Borelioza tek tada stvarno postaje problem.”

Dr. Jochen Suess istražuje rizike od ugriza krpelja i raširenosti zaraze na institutu u Jeni. Najopasnije oboljenje je takozvani meningni encefalitis, odnosno upala moždane povojnice. Ta virusna zaraza napada središnji živčani sustav, a u pojedinim slučajevima rezultira smrću. No, širenje te bolesti je moguće kontrolirati zbog opće obveze javljanja novih slučajeva, a postoji i mogućnost cijepljenja koje kod borelioze nema. Dr. Suess objašnjava zašto:

“Cjepivo je postojalo, ali je prije dvije godine u SAD-u ponovo povučeno s tržišta. Problem je u slijedećem: u Njemačkoj i u Europi postoje tri različite vrste borelija i tri podvrste lajmske borelije. Da bi se spriječila zaraza boreliozom jedno cjepivo mora djelovati protiv sve tri vrste zajedno.”

Prema procjenama stručnjaka, samo tri do šest posto osoba koje ugrize krpelj stvarno i obole, budući da njihov organizam bez poteškoća uspije savladati uzročnike bolesti. Oko mjesta ugriza ne javlja se uvijek tipično crvenilo, nego se simptomi postepeno pojavljuju. Bolest koja nastupi školska medicina za sada liječi isključivo antibioticima. U krvi je moguće utvrditi nazočnost uzročnika oboljenja, ali oni još uvijek ne daju informaciju o tome o kojoj se konkretno bolesti radi. No, ono što je prvenstveno problematično je sve veći broj krpelja.

U svakom slučaju, bilo bi dobro potpuno izbjegavati boravak na ugroženim područjima, a ako to nije moguće, najbolja su zaštita odjeća s dugim rukavima i nogavicama, visoke cipele i pokrivalo za glavu. Osim toga, u posljednje su se vrijeme u apotekama i drogerijama pojavila i odgovarajuća sredstva protiv ugriza krpelja. Također je odmah nakon boravka u prirodi preporučljivo pregledati čitavo tijelo, a eventualno pronađene krpelje oprezno ukloniti tupom pincetom i mjesto ugriza namazati nekim antiseptikom kako bi se spriječila bakterijska zaraza.