1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kultura

Krokodil ponovno okuplja pisce iz regije

U Beogradu je sinoć (13.6.) otvoren peti regionalni književni festival Krokodil, koji okuplja pisce i kolumniste iz bivših jugoslovenskih republika. Cilj je ovog Festivala je obnavljanje veza među piscima.

Pun naziv festivala, koji je otvoren u amfiteatru ispred Muzeja povijesti Jugoslavije u beogradskom naselju Dedinje, je Književno Regionalno Okupljanje Koje Otklanja Dosadu i Letargiju (KROKODIL). Među sudionicima ove godine su kolumnisti Muharem Bazdulj, Ante Tomić i Teofil Pančić, kao i Abdulah Sidran i Želimir Žilnik.

Veze pisaca u regiji danas i prije ratova

Na pitanje jesu li veze među piscima nekadašnjih jugoslovenskih republika dostigle razinu koja je postojala prije ratova, jedan od osnivača Festivala, beogradski pisac Vladimir Arsenijević za Deutsche Welle kako se ta razina nikako ne može ponovno doseći, ali se može stvoriti nešto drugačije i novo.

Maskota Festivala u amfiteatru na Dedinju

Maskota Festivala u amfiteatru na Dedinju

Arsenijević pojašnjava da je doba u vrijeme bivše Jugoslavije postojalo ujedinjeno izdavaštvo i ujedinjeno tržište, „tako da je bilo krajnje normalno da pisac iz Beograda bude zagrebački pisac u izdavačkom smislu“. Na jednoj razini su stvari sjajne, dodaje on. „To je razina gdje imate jako mnogo pisaca iz regije koji su dobri prijatelji, bliski, koji se poznaju, putuju po regiji, koji razmjenjuju tekstove, književne utjecaje a sa druge strane u mainstreamu imate onu blagu nezainteresiranost jednih za druge“ , kaže on.

Govoreći o tome kako je nastao festival Krokodil, Arsenijević kaže: „Ovo što mi radimo počelo je oko 2000. godine, kada smo ovdje u Beogradu osnovali izdavačku kuću Rende, dok je u Zagrebu pokrenut festival Fak, koji je promovirao regionalnu književnost. Krokodil je u nekom smislu nastavak te ideje i koncepta i regionalan je na onaj način na koji mi radimo od prvog trenutka kada su se za to složili politički uvjeti“.

Hrvatski kolumnist i pisac Ante Tomić o vezama pisaca prije ratova 90-ih i danas kaže: „Ja ne znam kakve su veze bile prije rata jer tada nisam bio pisac i nisam se družio sa piscima, bio sam premlad za to. U Srbiji sam prisutan od 2001. godine. I nalazim se sa svojim prijateljima kao što su Teofil Pančić ili Vlada Arsenijević. I mi već više od deset godina surađujemo, viđamo se po različitim festivalima. I postali smo vrlo bliski i jako se veselimo svaki put kad se vidimo. Ja ne znam što to znači za hrvatsku ili za srpsku kulturu, ali nama dosta znači.“

Ćirilica i latinica - zastrašujuća tendencija

O tendenciji ukidanja ćirilice u Hrvatskoj i latinice u Srbiji Tomić kaže: “To je grozno. To je zastrašujuće. Vidite s kakvim primitivnim svijetom imamo posla. I jedni i drugi. To da nešto kao što je pismo, slova, nešto što je izmišljeno s veličanstvenom i plemenitom zamisli s ciljem širenja znanja i povećanja ukupnog znanja čovječanstva, da se tako nešto proglasi neprijateljskim, tu vidite sa kakvim slijepcima i imbecilima imamo posla.“

Mahumarem Bazdulj: Stvaramo nove veze

Mahumarem Bazdulj: "Stvaramo nove veze"

Govoreći o vezama pisaca u regiji, bosanskohercegovački pisac Muharem Bazdulj ističe važnost uspostavljanja veza među piscima mlađe generacije. “Pisci moje generacije zapravo nikakve veze ne obnavljaju, nego ih tek stvaraju i mislim da je to možda i značajnije od obnavljanja veza. Kad kao polazište u nekom administrativno-političkom smislu imate činjenicu da su to službeno-pravno različite države, da imamo različite putovnice i tako dalje, ali da to funkcionira unutar istog jezika, mislim da je važno da barem Hrvatska, BiH, Srbija i Crna Gora, koji dijele isti jezik, uspostave tu književnu suradnju. Jer činjenica je da se knjige koje se objavljuju u ovim zemljama čitaju bez prevoda.“

Festival Krokodil traje do 15. lipnja. Ovoga petka (14.6.) se održava okrugli stol naslovljen „Bura u čaši vode“ o razmiricama suvremnih pisaca, a drugo i treće večer bit će posvećeno prozi i vezama glazbe i književnosti.

Preporuka uredništva