1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Kriza čeka novu godinu

Europski ministri financija nisu uspjeli prikupiti novac koji su najavili za MMF, a šef Europske središnje banke Draghi upozorava na opasnost po čitavu zonu eura. U siječnju će istina o stvarnom stanju izaći na vidjelo.

Euro u opasnosti

Euro u opasnosti

Devetog prosinca su predsjednici država i vlada Europske unije svojim ministrima financija naložili da prikupe oko 150 milijardi bilateralnih kredita namijenjenih Međunarodnom monetarnom fondu (MMF). Namjera je bila da se taj novac preko MMF-a koristi za stabiliziranje eurozone. Taj posao je trebalo obaviti u roku deset dana.

Ali taj rok koji su vodeći europski političari sami sebi dali prošao je a da se dosada nije puno toga dogodilo. Europski ministri su samo u jednoj telefonskoj konferenciji uspjeli ustanoviti da velika Britanija u toj akciji ne želi sudjelovati a da Njemačka središnja banka, koja je za transakciju nadležna, još o svemu razmišlja. Utješna informacija: barem su Češka, Poljska i Švedska, zemlje koje uopće nisu članice eurozone, pristale na dodatne kredite MMF-u.

Predsjednik ESB-a Mario Draghi i njemački ministar financija Wolfgang Schäuble

Predsjednik ESB-a Mario Draghi i njemački ministar financija Wolfgang Schäuble

Njemačka središnja banka je oprezna

Bundesbanka, koja Njemačku zastupa u Međunarodnom monetarnom fondu, još uvijek oklijeva - njoj nisu dovoljna jamstva koja joj je telefonski dao njemački ministar financija Wolfgang Schäuble. Predsjednik Njemačke središnje banke Jens Weidmann je samo kratko izjavio da nema potrebe žuriti s odlukom. Rok koji su si predsjednici država na summitu EU-a sami zadali u međuvremenu se ni u Bruxellesu ne ocjenjuje toliko važnim. Njemačka središnja banka, najavo je Weidmann, isplatit će kredit u iznosu od 45 milijardi eura MMF-u tek kada bude jasno da će u toj akciji sudjelovati i članice Fonda izvan Europe. Sadašnje stanje stvari: SAD veći angažman odbijaju, dok je Rusija najavila svoje sudjelovanje.

Situacija lošija nego 2008.

I dok su ministri financija još vodili svoju telefonsku konferenciju, Europska središnja banka (ESB) je objavila mračne prognoze, prije svega za prvo tromjesečje 2012. godine. Nakon božićne pauze će osobito zadužene zemlje članice eurozone trebati oko 200 milijardi eura svježeg kapitala kako bi isplatile dospjele državne obveznice i mogle se refinancirati. ESB je u Frankfurtu predstavio svoju Stabilizacijsku analizu za 17 zemalja članica eurozone, u kojoj između ostalog navodi da je pritisak na financijski sustav, tržište i banke danas veći no što je bio nakon propasti banke Lehmann Brothers u jesen 2008. To, zajedno s izgledima da bi u Europi sljedeće godine moglo doći do recesije, dovodi do visokog rizika za stabilnost eurozone, tvrdi se u analizi Europske središnje banke.

S druge strane je međutim šef ESB-a Mario Draghi, u obraćanju Europskom parlamentu u Bruxellesu u ponedjeljak (19.12.2011.) izjavio, da on ne smatra mogućim raspad monetarne unije. "Uvođenje eura predstavlja nepovratan proces", naglasio je Draghi. Po njegovom mišljenju tržišta nisu posvetila dovoljno pozornosti namjeri uvođenja funkcionirajuće fiskalne unije u Europi bez Velike Britanije. On je, međutim, ponovo naglasio da nema namjeru popustiti pritisku visoko zaduženih zemalja Europe na Europsku središnju banku od koje se traži kupovina njihovih državnih obveznica u velikom stilu. To bi bilo faktički isto kao da se tiska velika količina novog novca, a to nije pravo sredstvo protiv krize, naglasio je Draghi obraćajući se europskim zastupnicima.

Predsjednik Njemačke središnje banke Jens Weidmann

Predsjednik Njemačke središnje banke Jens Weidmann

Jeftin novac europskim bankama

Kako bi si banke u Europi ponovo međusobno posuđivale novac, te istovremeno bile spremne davati kredite i privredi, Europska je središnja banka najavila da će od srijede (21.12.) bankama na raspolaganje staviti neograničenu količinu kredita s vrlo povoljnom kamatom od samo jedan posto i s rokom otplate od tri godine. Tim u povijesti Europske središnje banke jedinstvenim potezom ESB pokušava nadvladati kreditnu krizu i ublažiti bankovnu krizu. Stručnjaci vjeruju da će banke kao pologe za te kredite ponuditi državne obveznice kriznih zemalja koje posjeduju, prije svega Italije, Španjolske i Grčke. S druge strane bi banke mogle taj novac koristiti i za kratkoročnu kupovinu novih obveznica tih zemalja, budući da se za te vrijednosne papire trenutno obračunava vrlo visoka kamata koja naravno obećava i vrlo visoku zaradu.

Ugovor o fiskalnoj uniji u ožujku

Europski ministri financija su se u ponedjeljak dogovorili i da stalni Europski fond za spašavanje eura (ESM) s radom započne šest mjeseci ranije no što je to svojevremeno planirano. Njemačka je spremna svoj udio u tom fondu već 2012. kompletno isplatiti, najavio je njemački ministar financija Wolfgang Schäuble, što predstavlja dodatno opterećenje od 21 milijardu eura za njemački proračun.

Situacija na tržištu financija lošija nego prilikom propasti banke Lehmann Brothers 2008. godine

Situacija na tržištu financija lošija nego prilikom propasti banke Lehmann Brothers 2008. godine

Istovremeno u Bruxellesu predsjednik Europskog vijeća Herman Van Rompuy trenutno radi na nacrtu ugovora nove fiskalne unije u kojoj bi po mogućnosti sudjelovale sve zemlje Europske unije osim Velike Britanije. Očekuje se da bi prvi nacrt mogao biti spreman već za posebni samit EU-a koncem siječnja ili početkom veljače u Bruxellesu. Konačni ugovor bi trebao biti potpisan u ožujku a na snagu bi trebao stupiti prije ljeta 2012. Uza svu tu žurbu postoji još jedna ideja, kako čitavu proceduru ubrzati: navodno bi ugovor trebao stupiti na snagu čim ga ratificira devet od ukupno 26 zemalja potpisnica.

Autor: Bernd Riegert /afp, ap / Z. Arbutina

Odg. urednik: Anto Janković

Preporuka uredništva