1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Kritika Hrvatske ne znači odgoda pristupnih pregovora

Komentari koji su se pojavili u pojedinim hrvatskim medijima u posljednih nekoliko dana govore o tome da je moguća odgoda pristupnih pregovora Hrvatske s EU, no takvi komentari i napisi ne odgovoraju stvarnom stanju.

default

Berlaymont, zgrada Europske komisije u Bruxellesu

Europska komisija ima pravo kritizirati stanje u pojedinim područjima u Hrvatskoj, u ovom slučaju se radi o hvatskom pravosuđu. No Europska unija nije zainteresirana da se pregovori s Hrvatskom zaustave, jer za to nema nikakvog razloga. Ovakvo mišljenje dijele i brojni diplomati i dužnosnici u Europskoj uniji u Bruxellesu.

Kao što je poznato mjerilo ili benchmark novi je instrument koji Europska unija koristi u pregovaračkom procesu s Hrvatskom i Turskom, a koristit će ga i za sve ostale zemlje koje jednoga dana započnu pristupne pregovore o članstvu. U prethodnom krugu proširenja taj mehanizam nije bio institucionaliziran i nije korišten kao uvjet za otvaranje nego za zatvaranje pregovora o pojedinom poglavlju. Sustav mjerila u prvoj fazi doduše usporava pregovarački proces, ali ga kasnije ubrzava i omogućava da zemlja koja pregovara ranije počne s reformama i spremnija uđe u EU. Zato je za nadati se da će pregovori u idućih godinu dana, te do kraja iduće godine ubrzati kako bi se ne samo što prije otvorila sva poglavlja, nego i ona što je prije moguće zatvorila.

Ipak, činjenica da je Hrvatska u prve dvije godine otvorila tek jednu trećinu poglavlja a da se među njima ne nalazi niti jedno teško poglavlje poput poljoprivrede, zaštite okoliša ili pravosuđe izaziva dojam da bi Hrvatska ovakvim tempom pregovore završila tek za tri do četiri godine. No poznati su ciljni datumi s hrvatske strane koji se doduše stalno razvodnjavaju. Više nitko ne govori o tome da će Hrvatska ove godine otvoriti sva poglavlja, a još početkom godine to su tvrdili najviši članovi hrvatske vlade. Govori se samo još da bi 2009. godine Hrvatska bila spremna.

No brzina nije toliko bitna, ako se sve ono što je potrebno primjeni, ako se donesu zakoni i ako se provede sve ono što je prihvaćeno.

Kao što je poznato, mjerila koja Europska unija koristi u pregovaračkom procesu mogu se u načelu podijeliti u tri skupine. Prva su reformska mjerila, koja uključuju donošenje akcijskih planova, podizanje administrativnih kapaciteta, izgradnju sustava islično. U tu se skupinu ubrajaju i mjerila za područje pravosuđa koja predlaže Europska komisija. Drugi tip su provedbena mjerila, koja će se više koristiti za zatvaranje, nego za otvaranje pregovora o pojedinim poglavljima. Treća su mjerila koja proizlaze iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, primjerice, da bi se pregovori o nekom poglavlju mogli otvoriti može se tražiti ispunjenje obveza već preuzetih potpisivanjem SSP-a.

Europska komisija je u slučaju pravosuđa predložila članicama uvođenje dodatnih mjerila za pravosuđe, no to ne znači da Europska unija pooštrava uvjete za Hrvatsku, niti da će se pregovori odužiti. Europska unija samo traži, u slučaju pravosuđa, donošenje među ostalim još nekih zakona. Valja podsjetiti da se svaka od 27 zemalja članica Europske unije može o predloženim mjerilima očitovati, može ih pooštriti, ublažiti ili prihvatiti kako su predložena. Konačni rezultat o mjerilima za pravosuđe znat ćemo krajem listopada ili početkom studenog. Dakle, dodatna mjerila ne predstavljaju nikakvo pooštrenje uvjeta u pristupnim pregovorima Hrvatske s Europskom unijom, no ipak moglo se otvoriti barem jedno od velikih i teških pregovaračkih poglavlja.

Idući važan datum, gdje će se predstaviti bruxellesko viđenje napretka Hrvatske je u studenom kada će Europska komisija predstaviti svoje godišnje izvješće o napretku Hrvatske, a do tada je za nadati se da će Hrvatska otvoriti još koje poglavlje, možda i jedno od najtežih.