1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kultura

'Krimsko zlato mora se vratiti kući'

Allard Pierson Museum iz Amsterdama mora odlučiti kome vratiti izloške s Krima: Kijevu ili Moskvi? Kustosica izložbe "Krim: zlato i tajne Crnog mora" Valentina Mordvintseva traži da se eksponati vrate u krimske muzeje.

Zlatna kopča za pojas iz 1. stoljeća

Zlatna kopča za pojas iz 1. stoljeća

31. kolovoza zatvara se izložba "Krim: zlato i tajne Crnog mora" u muzeju Allard Pierson Museum u Amsterdamu. Izloženi predmeti sada su postali predmet spora u rusko-ukrajinskom sukobu. Od 432 izloška, među kojima su antičko oružje i nakit, skupocjene kineske kutije i predmeti pronađeni u grobovima, samo je manji dio iz Kijeva. Veći dio pak stigao je iz muzeja na poluotoku Krimu. Kada je izložba u Amsterdamu otvorena u veljači 2014. Krim je pripadao Ukrajini. U međuvremenu ga je okupirala Rusija. Kome vratiti posuđene eksponate?

Povrat traže i Kijev i ruski ministar kulture. Nizozemci su zato sada odlučili da izloške zadrže dok se ne riješi pitanje vlasništva. Za krimsku kustosica Valentinu Mordvintsevu situacija je vrlo nezgodna, jer ona se osobno založila za posudbu eksponata.

DW: Gospođo Mordvintseva, koje značenje za Vas imaju ti izlošci?

Valentina Mordvintseva

Valentina Mordvintseva

Valentina Mordvintseva: Mi smo odabrali najbolje od najboljega. Htjeli smo po prvi put zapadnoj publici predstaviti jedinstvenu tisućljetnu krimsku kulturu. Među izlošcima su i simboli Krima: recimo, statue božanstava ili skupocjene kineske lakirane kutije iz prvog stoljeća. Pojedini objekti su na Krimu iskopani još u 19. stoljeću i unatoč svim zapletima ostali su na Krimu. Mnogi izlošci pak potječu iz novijih arheoloških istraživanja i još nisu potpuno istraženi. Stvarno ne znam kako ću pogledati u oči svojim kolegama koji su ih pronašli.

Što kažu pravnici?

Od 432 izložena predmeta samo 19 potječe iz Muzeja nacionalne povijesti u Kijevu. Ostalih 413 predmeta dolazi iz četiri važna krimska muzeja. Sada odvjetnici moraju tražiti povrat naših objekata. To je strašno. Naši odvjetnici polaze od toga da je ugovor o izlaganju sklopljen između muzeja koji su posudili predmete i muzeja koji su ih izložili.

Koji je sud nadležan?

U ugovoru stoji da je to sud u Kijevu. No u sadašnjoj situaciji bi bilo neobično prepustiti odluku sudu u Kijevu. Svatko zna koliko su korumpirani sudovi u Ukrajini. Mi govorimo o sudbini kulturnog blaga koje ne smije postati predmetom političkih sukoba. Ja mogu reći kao znanstvenica da Ukrajina nema pravo uzeti umjetničke predmete kao taoce. Što će ti predmeti u Kijevu? Oni bi tamo poslužili kao ratni trofeji - osvojeni u ratu protiv Rusije. Kažu da Krim pripada Ukrajini. Molim lijepo, nemam ništa protiv tog shvaćanja. No muzejski predmeti pripadaju narodu. Nemamo li mi na Krimu pravo na našu kulturu i povijest?

Skupocjene kineske lakirane kutije

Skupocjene kineske lakirane kutije

Kako je uopće nastala ideja za izložbu na Zapadu?

Sve je počelo s kineskim lakiranim kutijama. One su otkrivene u grobovima kod Ust'-Al'me i bile su senzacija. To je bila najzapadnija lokacija na kojoj su pronađeni lakirani umjetnički predmeti. Pronašao ih je moj bivši suprug, arheolog Jurij Zajcev. A onda su ti potpuno uništeni drveni ostaci privremeno bili smješteni u mom hladnjaku. Kada su te antičke umjetnine potom restaurirali japanski stručnjaci, željeli smo ih pokazati svjetskoj javnosti. U tome su mi pomogli kolege iz Bonna. Allard Pierson Museum je uključen u to samo zato da bi financirao projekt. Danas žalim tu odluku, jer bi bez izložbe u Amsterdamu umjetnine bile kod kuće na Krimu.

Muzeji na Krimu nekada su bili sovjetski, onda ukrajinski i sada od prije nekoliko mjeseci ruski. Što se za Vas promijenilo?

Koliko sam do sada primijetila, ništa. Sve funkcionira isto kao i u Sovjetskom Savezu. Iste strukture, isti odjeli, iste zadaće.

Sigurno nije jednostavno provoditi arheološke projekte u ratna vremena?

Da, to se može reći. Ali u u usporedbi s onim što proživljavaju ljudi na istoku Ukrajine, naše su poteškoće neznatne. Ovdje ima mnogo izbjeglica iz istočne Ukrajine, to je strašno. Hvala Bogu da ovdje kod nas nije rat.

Valentina Mordvintseva je rođena u Moskvi. Više od 20 godina živi i radi u Simferopolu na Krimu. Do svibnja 2014. bila je voditeljica Arheološkog instituta ukrajinske Akademije znanosti. Danas je taj institut pripojen ruskoj Akademiji znanosti.