1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Krimski Tatari traže pomoć Turske

Turkijska muslimanska manjina na Krimu ne želi odcjepljenje tog poluotoka od Ukrajine. Strah od ruske vojne intervencije je velik. Stoga se Krimski Tatari nadaju pomoći iz Turske.

Konflikt između Ukrajine i Rusije zbog Krima se zaoštrava. Istovremeno raste zabrinutost zbog odcjepljenja tog poluotoka od Ukrajine. Posebna zabrinutost je izražena kod 300.000 Krimskih Tatara. Radi se o potomcima ljudi koji su za vrijeme vladavine Osmanskog carstva na Krimu preuzeli turski kao službeni jezik i islam kao svoju vjeru. Zbog toga se smatraju turkijskim narodom i, prema navodima turskog ministarstva vanjskih poslova, čine 13 posto ukupnog stanovništva Krima. Ankara se etnički i kulturno osjeća povezana sa, kako ih u Turskoj nazivaju „Krimskim Turcima“, i nastoji da se konflikt riješi mirnim putem.

Ahmet Davutoglu

Davutoglu diplomatskom ofenzivom želi doprinijeti rješavanju konflikta

Diplomatski razgovori

Početkom ovoga tjedna se turski ministar vanjskih poslova Ahmet Davutoglu u Ankari sastao s 50 predstavnika tursko-krimskog udruženja u Ankari. Davutoglu je tom prilikom istaknuo da će Turska uvijek biti na strani Krimskih Tatara. „Gdje kod da se nalazili naša braća i sestre, bit ćemo prvi koji će pomoći“, rekao je Davutoglu.

Kratko prije toga je boravio u Kijevu, gdje se sastao sa članovima nove ukrajinske vlade. Davutoglu je istaknuo da se teritorijalni integritet Ukrajine treba zaštititi. Turski ministar vanjskih poslova nije otvoreno kritizirao Rusiju, već se založio za mirno rješavanje konflikta.

Sastavni dio turskih diplomatskih aktivnosti je bio i telefonski razgovor turskog premijera Recepa Tayyipa Erdogana s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Mediji prenose da je Erdogan upozorio na mogućnost destabilizacije regije i zatražio od Putina da se založi za miran suživot Ukrajinaca, Tatara i Rusa.

Posrednička uloga Turske je poželjna i u Kijevu. Prema navodima turske novinske agencije Cihan, ukrajinsko veleposlanstvo u Ankari je pozvalo tursku vladu da se uključi u međunarodne napore kako bi se riješile napetosti s Rusijom. Istovremeno je, kako se dalje navodi, upozoreno da Krimskim Tatarima predstoji „velika opasnost“ ukoliko Rusija zauzme Krim.

„Krimski Turci“ u fokusu turske javnosti

Demonstracija na Krimu

Krimski Tatari su također demonstrirali protiv ruskog kursa bivšeg predsjednika Janukoviča

Takva upozorenja se čuju i u Turskoj. U izvještavanju o događajima u Ukrajini se turski mediji sve više fokusiraju na izvještaje o „Krimskim Turcima“. Istovremeno i predstavnici Krimskih Tatara nastoje privući pozornost turske javnosti. „U Ankari, Istanbulu, Antaliyi i drugim turskim gradovima su građani spremni izaći na ulicu i demonstrirati. Sve organiziraju krimska udruženja u Turskoj“, kaže za DW povjesničar Hakan Kirimli, koji je i sam Krimski Tatar i član tursko-krimskog udruženja.

On kaže da je pet milijuna krimskih Tatara, koji žive u Turskoj, ljuto zbog aktualnog političkog razvoja. “Oni demonstriraju protiv ruske invazije u njihovoj domovini. Zalažu se za očuvanje teritorijalne cjelovitosti zemlje“, kaže Kirimli. Dodaje da su oni jasno protiv ruske aneksije Krima. „Razlog za takav antiruski stav je loše iskustvo, koje su iskusili za vrijeme ruske vladavine, a koja je trajala više od 200 godina. Plaše se da bi se povijest mogla ponoviti. Brinu se za svoju budućnost“, kaže Kirimli.

Duboko ukorijenjeni antiruski osjećaj

Poluotok Krim je od 1475. do 1774. godine bio dio Osmanskog carstva. Nakon Rusko-turskog rata (1770.-1774.) je Krim prvo bio neovisan. „1783. godine je Rusko carstvo anektiralo Krim i proglasilo ga ruskom provincijom“, kaže za DW povjesničar Kahraman Sakul.

Josip Staljin

Za vrijeme Staljina su Tatari protjerani s Krima

Staljin je 1944. godine usvojio zakon kojim se Krimski Tatari označavaju kao izdajnici Sovjetskog saveza, jer je bilo tatarskih grupa koje su se borile na strani nacista“, kaže Sakul. „Nakon toga su svi Tatari protjerani sa Krima. Tek nakon 1990., nakon raspada Sovjetskog saveza i neovisnosti Ukrajine, počeo je povratak Krimskih Tatara na Krim.“

Ukrajina je podržavala naseljavanje poluotoka Krimskim Tatarima, jer je Krim uglavnom naseljen Rusima, kaže Sakul i dodaje: „Ukrajina želi što više Krimskih Tatara na poluotoku. Ukrajinci i Krimski Tatari su saveznici u borbi protiv ruskog prodiranja u regiji.“

Turska vanjska politika i „Krimski Turci“

Tursko-ukrajinski odnosi se uglavnom temelje na politici prema Krimskim Tatarima, kaže Sakul. „Od 1990. godine je Turska uglavnom ulagala u oblast kulture. Postoje i mnoga tatarska udruženja u Ukrajini, koja trebaju predstavljati most između Turske i Ukrajine. Ukrajina također podržava takve kulturne projekte“, pojašnjava povjesničar Sakul.

Tatarsa džamija na Krimu

Od 1990. su se Tatari polako počeli vraćati na Krim

Turska je protiv ruske intervencije u Ukrajini. Međutim, pogoršanje odnosa sa Moskvom se želi izbjeći. Turski ministar vanjskih poslova Davutoglu kaže da Turska neće dopustiti da se kriza na Krimu pretvori u tursko-rusku krizu. On je istovremeno ponudio pomoć u poboljšanju ukrajinsko-ruskih odnosa. A i Krimski Tatari žele izbjeći konflikt, jer znaju da bi oni bili prve žrtve ruske vojske, ističe Halan Kirimli. „Osim toga, oni znaju kakva je mržnja militantnih Rusa protiv njihove etničke skupine. Stoga nitko od njih ne želi rat“, zaključuje Kirimli.