1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Krimska kriza otvara vrata „frackingu“ u Europi?

Krimska kriza i zahlađenje odnosa s Moskvom ponovno su rasplamsale raspravu o ovisnosti Europe o ruskom plinu. Otvara se i pitanje upotrebe sporne eksploatacije plina iz škriljca putem tzv. „frackinga“.

Prva pomisao koja je mnogima pala na pamet nakon uvođenja sankcija Rusiji zbog pripajanja Krima je bila: na koji način će se Moskva osvetiti. Odgovor je mnogima došao gotovo automatski: europska ovisnost o ruskom plinu je tolika da bi Moskva, ako to želi, vrlo brzo i efikasno mogla „starom kontinentu“ zadati energetske glavobolje. Odjednom se počelo razmišljati i o tomu koje alternative Europi uopće stoje na raspolaganju.

Preispitivanje energetskih smjernica

Prosvjed protiv frackinga

Strah po okoliš

Prilikom posjeta kanadskog premijera Stephana Harpera ovog tjedna (27.3.) Njemačkoj, njemačka kancelarka Angela Merkel je najavila „preispitivanje smjernica“ njemačke energetske politike u budućnosti. Mjesto i vrijeme objave ove, pomalo senzacionalne vijesti, ukazuje na to u kojem smjeru bi te nove smjernice trebale ići. Kanada je jedan od najvećih svjetskih proizvođača energenata i Njemačka bi se tako u budućnosti, unatoč svim započetim mega-projektima poput Baltičkog plinovoda, polako mogla okretati izvorima energije koji se ne nalaze unutar Putinovog carstva. Kanada se tu čini kao idealan partner. No čitava priča ima i jedan negativan prizvuk. Pogotovo u Njemačkoj. Naime Kanada dobar dio svog plina i nafte dobiva putem tzv. „frackinga“, metode kojom se pod velikim pritiskom i, kako zaštitnici okoliša tvrde, uz pogubno djelovanja na okoliš, plin i nafta istiskuju iz škriljca. I tu za mnoge u Njemačkoj nastaje problem.

Alternativa zvana „fracking“

„Fracking“ je u Njemačkoj zasad tabu tema o kojoj se ne govori ako za to nema potrebe.

Jedna stručna grupa prošle je godine Vladi preporučila odustajanje od „frackinga“ u Njemačkoj.

Ova metoda ovdje ima mnogo neprijatelja i to ne samo zaštitnika okoliša nego i mnogih interesnih skupina od poljoprivrednika pa sve do pivara koji strahuju po imidž svog piva čiji najjači adut je upravo besprijekorna njemačka voda koju bi „fracking“ mogao zagaditi. No kriza oko Krima i zahlađenje odnosa s Moskvom mijenjaju ovaj tvrdokorni stav. I prije je jedan od glavnih argumenata pobornika „frackinga“ bio manja ovisnost od ruskog plina. No na političkom vrhu se dosad nitko nije htio igrati „vrućim krumpirom“ zvanim „fracking“. Sada su se međutim napadno upadljivo izredali istupi vladinih političara iz demokršćanskog tabora koji odjednom „fracking“ smatraju najozbiljnijom alternativom. Predsjednik Gospodarskog odbora Bundestaga i pripadnik Merkeličine Unije CDU/CSU traži da se u Njemačkoj opcija upotrebe „frackinga“ pod svaku cijenu „drži otvornom“. On je ukazao i na nelogičnost situacije u kojoj se Njemačka sprema „u povećanom obimu“ uvoziti plin upravo iz Kanade koja taj isti plin dobiva metodom istiskivanja iz škriljevca, dakle omraženim „frackingom“. „Kada bi plin iz škriljevca bio otrov, tada ga ne bi smjeli uvoziti ni iz drugih zemalja“, zaključio je Rammsauer u razgovoru za „Welt am Sonntag“.

Njemački inženjeri u potrazi za rješenjem

Peter Ramsauer

Opciju "frackinga" ostaviti otvorenom - Peter Ramsauer

I Rammsauerov kolega i zamjenik predsjednika zastupničkog kluba demokršćana u Bundestagu Michael Fuchs se jasno izjasnio za „smanjenje ovisnosti“ o ruskom plinu. „Moramo razmisliti o alternativnim zemljama uvoza poput Nigerije ili Norveške ali i o mogućoj upotrebi ‚frackinga‘ i u Njemačkoj“, rekao je Fuchs za Frankfurter Allgemeine Zeitung. Povjerenik Europske komisije za energiju i Merkeličin stranački kolega Günther Oettinger ionako već dulje vrijeme žestoko kritizira svoju domovinu zbog njezine energetske politike pa tako i zbog tvrdoglavog „ne“ plinu iz škriljca. No izgleda da se zasad se radi o „ispitivanju terena“ i izazivanju mogućih reakcija demokršćanskog koalicijskog partnera Socijaldemokratske stranke Njemačke koja je, kao i cjelokupna oporba, protivnik sporne metode dobivanja energenata. No izgleda da se o „frackingu“ ni u Njemačkoj više ne razmišlja po principu „crno-bijelo“. Komentator dnevnika WAZ je tako ustvrdio da bi Njemačka sa svojim ogromnom rudarskom tradicijom mogla pronaći načina kako da „fracking“ učini manje opasnim po okoliš a da metoda ipak bude isplativa. Njemačka kombinacija inženjerskog znanja i tradicije spojena s jakim ekološkim pokretom bi tu mogla polučiti rezultat prema kojem bi „vuk bio sit a koza cijela“. Možda se tako Putinova Krimska avantura pokaže kao poticaj novoj energetskoj revoluciji u Njemačkoj.

Preporuka uredništva