1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Kriminalci ostaju bez imovine

Hrvatska vlada je u legislativnu proceduru uputila Zakon o postupku oduzimanja imovinske koristi stečene kaznenim djelom. Riječ je o jednom od zakona iz EU-paketa, povezanim s otvaranjem 23. pregovaračkog poglavlja.

Muškarci s koferima iza rešetaka

Pozdravljena pljenidba imovine

Mogućnost oduzimanja nezakonito stečene imovine – tema je o kojoj se u više navrata raspravljalo i u političkim i u javnim krugovima, uvijek pozivajući se na iskustva razvijenih demokracija. Iznova je ta tema aktualizirana nakon nekoliko afera, primjerice prvostupanjske presude Vladimiru Zagorcu za otuđenje dragulja iz Ministarstva obrane, što su trebali poslužiti kao jamstvo za kupnju oružja. U svim raspravama, kako među politikom i strukom tako i među građanima, pozdravljala se najava pljenidbe imovine.

Čovjek s lisicama u ruci ima novac

"Veliki lopovi razumiju kada ih se udari po džepu"

Hrvatska dosad nije imala specijalizirani zakon po tom pitanju, nego su bile određene norme u kaznenom i nekim drugim zakonima. No bilo je i mnogo sivih zona, npr. o tome tko bi trebao upravljati oduzetom imovinom ili je, pak, staviti na prodaju. Premijerka Jadranka Kosor smatra kako će taj zakon imati i odgojnu mjeru jer, kako je kazala, “veliki lopovi razumiju kada ih se udari po džepu, a to prevedeno na velike znači po kućerinama, jahtama i ostaloj ogromnoj imovini, koju su stekli na nezakonit način“.

Blokirano 3,4 milijuna eura s računa Ante Šapine

Prema predloženom zakonu, objašnjavaju iz Ministarstva pravosuđa, odluka o izuzimanju imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom isključivo je u nadležnosti suda, a tom će imovinom upravljati Središnji državni ured za upravljanje državnom imovinom. Postupak se, prema predloženom zakonu, može voditi prije, tijekom i nakon završetka kaznenog postupka, a ako se ne može voditi kazneni postupak, npr. ako je okrivljenik umro ili postoje druge okolnosti što isključuju kazneni progon, vodit će se ako je vjerojatno da je imovinska korist ostvarena kaznenim djelom veća od pet tisuća kuna.

Ante Šapina

Ante Šapina

Zanimljivo je da je netom prije rasprave u vladi o tom zakonu, zagrebački Županijski sud blokirao 3,4 milijuna eura s računa Ante Šapine, hrvatskog kladioničara iz Berlina koji je ponovno pod istragom njemačkih vlasti zbog namještanja nogometnih utakmica. Kako bi u slučaju da ga sud proglasi krivim osigurala naplatu štete, Njemačka je zatražila da se s njegovog računa blokiraju sve kune i devize do tog iznosa, za koji su procijenili da ga je Šapina stekao na nezakonit način.

Potpora zapljeni imovine

Vladimir Zagorec

Vladimir Zagorec

Hrvatski građani, pokazuju sva istraživanja javnosti, smatraju kako je u pretvorbi i privatizaciji bilo mnogo kriminalnih radnji, a to potvrđuju i nalazi Glavne državne revizije, pa se zalažu za oduzimanje tako stečene imovine. Na tom su tragu SDP-ovi zastupnici sročili i izmjene Ustava o nezastarijevanju kriminala u pretvorbi i privatizaciji, a što su potom podržale i sve parlamentarne stranke. O tome da se oduzima imovina stečena i kroz druge oblike kriminala, već postoje zakonske odredbe, ali zbog nereguliranih određenih pitanja nisu se mogla dosljedno provoditi.

Ovaj bi zakon trebao otkloniti te sive zone, pa ne treba dvojiti u jednodušnu potporu njegovom donošenju, a osobito provedbi. A u toj provedbi regulirano je da sud, a ne kao dosad Uskok, presudom utvrđuje je li neka imovinska korist ostvarena kaznenim djelom i da, ako je utvrđivanje visine te imovinske koristi skopčano s nesrazmjernim teškoćama ili sa znatnim odugovlačenjem postupka, sud može visinu te koristi utvrditi po slobodnoj ocjeni.

Mnoga druga uređenja

Zakon predviđa i da sud u presudi kojom se okrivljenik proglašava krivim za kazneno djelo utvrdi koje stvari ili prava predstavljaju imovinsku korist ostvarenu kaznenim djelom ili njegovu novčanu protuvrijednost i utvrđuje da to postaje vlasništvo, odnosno imovina Republike Hrvatske. Ako netko odbije prihvatiti odluku suda bit će kažnjen s 500 tisuća kuna, u slučaju pravne osobe, odnosno s do 50 tisuća kuna, ako je riječ o privatnoj osobi. Postupak obuhvaća i povezane osobe, tako da se stečena imovina neće moći prenijeti na supružnike ili prijatelje.

Kovčeg pun novaca

A kao i u slučaju primjera iz Njemačke, uređuje se i osiguranje oduzimanja imovinske koristi, što omogućuje tužitelju da prije, tijekom i nakon kaznenog postupka predloži osiguranje bilo kojom privremenom mjerom, npr. zabranom otuđenja ili opterećenja nekretnina uz zabilježbu u zemljišne knjige, zabranom otuđivanja ili opterećenja pokretnina, nalogom banci da okrivljeniku ili trećoj osobi uskrati isplatu novca s računa za kojeg je određena privremena mjera itd.

Središnji državni ured za upravljanje državnom imovinom može, navodi se dalje u zakonskom prijedlogu, bez prethodne objave javnog natječaja, donijeti odluku o prodaji ako je čuvanje tih stvari opasno, ili postoji neposredna opasnost od propadanja ili znatnog gubitka vrijednosti, a može donijeti i odluku da se privremeno oduzete stvari iznajme ili predaju u zakup.

Prema procjenama iz obrazloženja zakonskog teksta, za njegovu će provedbu u razdoblju od tri godine, od 2010. do 2012. trebati nešto više od milijun kuna.

Autorica: Gordana Simonović, Zagreb

Odg. urednica: Marijana Ljubičić

Preporuka uredništva