1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Kriminal na internetu opasniji nego ratovi?

Europa je sve češće na meti hakera i internetskih kriminalaca. Europska unija prisiljena je smišljati načine za obranu od tih napada. Borba za digitalni svijet tek je međutim počela.

Virus Flame

Virus Flame

Dolaze nečujno, šire se munjevitom brzinom i uništavaju sve pred sobom tamo gdje se uspiju ugnijezditi - digitalne štetočine poput virusa, trojanaca ili crva predstavljaju jednu od najvećih prijetnji internetu, živčanom sustavu modernog društva. Što važnija postaje mreža za čovjeka i gospodarstvo, to profesionalniji postaju napadi cyberskih kriminalaca. To već odavno nisu neki neozbiljni učenici i kompjuterski freakovi koji traže uzbuđenje ili žele nekome ukrasti par eura s računa.

Bande mafijaških stuktura već odavno su shvatile da je međunarodni internetski kriminal puno unosniji od drugih, rizičnijih oblika zločina. One kradu imena korisnika online-bankinga i njihove lozinke, "ubacuju" se u osobna računala, na servere i u smartphoneove... Ni profili na društvenim mrežama poput Facebooka i Twittera nisu sigurni od tih kriminalaca.

Strah od interneta

Cecilia Malmstroem

Cecilia Malmström

Samo u Europi time, prema navodima međunarodne policije Interpola, nastaje šteta od 750 milijardi eura godišnje. Europska unija procjenjuje da svakoga dana čitav milijun njezinih građana postaje žrtvom cyberskog kriminala. Pritom nije samo sve veća gospodarska šteta razlog za zabrinutost. Povjerenica Unije za unutarnje poslove Cecilia Malmström upozorava na opasnost od društvenih posljedica cyber-kriminala. Ona najveći problem vidi u nesigurnosti koja se širi i koja ograničava slobodu digitalnog života, u strahu, kako kaže, od kupovanja preko interneta, strahu od uključivanja u socijalne mreže, strahu od normalnog korištenja interneta", koji nas sprječava da se ponašamo slobodno.

Ta bojazan europske povjerenice se čini opravdanom kada se vidi kako raste značaj interneta u Europi, što zorno potkrepljuju statističke brojke: početkom 2011. je 73 posto svih domaćinstava u Europskoj uniji imalo pristup internetu, a 80 posto mladih Europljana u međuvremenu komunicira preko socijalnih mreža.

Europska unija uzvraća udarac

Sjedište Europola

Sjedište Europola

Otkako je u veljači 2005. godine Europska unija prvi put uvela propise za "napade na informacijske sustave", broj tih napada je znatno porastao. To EU ne želi više tolerirati. Prije nekoliko tjedana je predstavio planove za formiranje Europskog centra za borbu protiv cyberskog kriminala u Den Haagu. On bi bio smješten u središtu europske policije, EUROPOL-a, a u njemu bi trebalo raditi 55 istražitelja iz Europske komisije i članica EU-a i od početka 2013. godine mrsiti konce internetskim lopovima. Za to će imati na raspolaganju budžet od 3,6 milijuna eura. To je važan prvi korak, smatra međunarodni stručnjak za sigurnost na internetu Jan Philipp Albrecht, koji sjedi kao zastupnik njemačke stranke Zelenih u Europskom parlamentu, ali ukazuje da on ni blizu nije dovoljan. On traži da se tim problemom bavi više istražitelja "na terenu", što iziskuje obuku i specijalna školovanja policajaca u zemljama članicama EU-a te više kadrova ne samo u Den Haagu, nego svugdje u Europi.

Vapaj za više koordinacije i suradnje

Udo Helmbrecht, ENISA

Udo Helmbrecht (ENISA)

U članicama Unije postoje i sada doduše tijela i organi koji se bave borbom protiv kriminala na internetu, ali budžet i ljudstvo kojima raspolažu uveliko se razlikuju od zemlje do zemlje. Često ti kapaciteti nisu dovoljni da bi se stalo na kraj cyberskim kriminalcima koji djeluju globalno, a ne samo u granicama pojedinih zemalja. Policija je, pak, često prisiljena zaustaviti svoje djelovanje na nacionalnim granicama pa mora bespomoćno promatrati nedjela kriminalaca. Direktor Europske agencije za sigurnost mreže i informacija ENISA, profesor Udo Helmbrecht stoga smatra da treba poraditi na boljoj koordinaciji nadležnih organa u Europskoj uniji. "To je naravno izazov za cijelu Europu. Kada se nešto negdje dogodi, kada se, na primjer ukradu kreditne kartice ili podaci, onda treba djelovati na nacionalnoj razini. Ali da bi se moglo djelovati internacionalno, potrebno je poboljšati koordinaciju", kaže on.

Prvi temelji za to su uspostavljeni. Tako je u lipnju 2011. uz pomoć ENISA-e okupljen tim IT-stručnjaka u Bruxellesu (CERT-EU, Computer Emergency Response Team) koji pomažu u borbi protiv novih virusa i izdanju upozorenja o slabim točkama sustava. Osim toga, ENISA radi na izradi strategije Europske komisije za internet i provodi u Europi sigurnosne vježbe zajedno s američkim nadležnim organima. "Ono što nam još nedostaje", objašnjava Helmbrecht, "je povezanost stručne, tehničke i političke razine."

Borba za digitalni svijet

Jan Philipp Albrecht

Jan Philipp Albrecht

Njemački zastupnik u Europskom parlamentu Albrecht upozorava, međutim, da nije dovoljno samo teoretski raspravljati o mogućnostima za suzbijanje kriminala u mreži, već da treba konkretno poboljšati tehničku obučenost policajaca, "jer je internet svijet tehnike u kojemu su važni sigurnost i tehnički standardi." On traži da se u policijskim upravama promijeni način razmišljanja i da se više ulaže u tehnički verzirane istražitelje. "Na tome još treba puno raditi", zaključuje.

No, Europska unija puno vremena nema. To daje naslutiti primjer razvoja situacije u SAD-u. U toj zemlji u kojoj se rađaju novi internetski trendovi medijsku prašinu je nedavno digla jedna prognoza direktora FBI-a Roberta Muellera. Prema njegovoj procjeni, uskoro najveća opasnost neće prijetiti od terorizma, nego od napada na internetu. Borba za digitalni svijet je očito tek počela.

Preporuka uredništva