Krediti u grlu Crne Gore

Od 2006. godine u Crnoj Gori se činilo da se banke upravo utrkuju, tko će podijeliti više kredita. A onda je došla kriza i banke sada moraju prisilno naplaćivati dugove gdje dužnici nisu u stanju plaćati rate. Praktično su svi crnogorski 'tajkuni' u problemima, a pred bankrotom se nalazi stotinjak malih i srednjih poduzeća koja više ne mogu podmirivati obaveze bankama. Zato su banke prisiljene sudskim putem naplaćivati svoja potraživanja ili - što se uobičajilo jer i kraće traje; prodavati imovinu dužnika javnim oglašavanjem.

Bez milosti

Izvršni direktor "Prve banke" Predrag Drecun kaže da su mnogi dužnici novac ulagali u nekretnine ili u gradnju stanova koje su namjeravali prodati. Sada, kada se kupci teško mogu naći, ne žele prodati svoje objekte po cijeni nižoj od onog što su uložili samo da bi bankama vratili kredite. Ali Drecun priznaje da banke tu ne znaju za milost, jer mora štititi i vlastite ulagače.

U ovoj banci, u kojoj je najveći dioničar Aco Đukanović (brat crnogorskog premijera), kredit je uzeo i srbijanski "biznismen" sa potjernice Interpola, Stanko Subotić - Cane kako bi kupio otok Sveti Nikola kod Budve. No i Subotić ima problema pa je banka organizirala dražbu za prodaju tog otoka kojeg često zovu "crnogorskim Havajima". Do sada su održane tri dražbe, ali kupaca nema. I to iako je u rujnu početna cijena bila 21 miliona eura, čak sedam miliona manje nego na prvoj dražbi priređenoj u veljači.

Duboka recesija

Prema podacima Centralne banke Crne Gore, oko pola milijarde eura leži u kreditima gdje poslovni subjekti ili osobe kasne sa plaćanjima duže od 30 dana. Vođa oporbenog Pokreta za promjene, Nebojša Medojević ukazuje kako je gospodarstvo Crne Gore u dubokoj recesiji: "Već sad imamo porast unutrašnjih dugova, ozbiljnu nelikvidnost crnogorskog gospodarstva, nedostatak kvalitetnih kreditnih sredstava, kamate koje su i više od 20% na godinu i pojavu kriminalnih zelenaških grupa koje koriste probleme crnogorskih malih poduzeća i nude novac, vrlo često iz organiziranog kriminala, po kamatama koje su i više od deset posto mjesečno, uz primjenu poznatih metoda kako bi se zajamčila naplata."

Medojević smatra da bi se ovi problemi dobrim dijelom mogli riješiti osnivanjem razvojne banke Crne Gore, dok gospodarstvenici očekuju smanjenje kamata i produžavanje roka za otplatu kredita.

Autor: Mustafa Canka

Odg. ur.: A. Šubić