1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

Kreativnošću i znanjem protiv iseljavanja

Može li razvoj IT-sektora i kreativne industrije pomoći zaustavljanje trenda iseljavanja mladih i obrazovanih ljudi iz Unsko-sanske županije, koju je u protekle dvije godine napustilo 16 tisuća stanovnika?

Dino i Vesmir, dvojica prijatelja iz Bihaća, prije dvije godine su otvorili tvrtku koja se bavi razvojem kompjutorskih programa, odnosno softwarea i web-stranica. Cilj im je bio osigurati dvije prosječne plaće i raditi ono što vole. Danas imaju deset stalno zaposlenih i još toliko pripravnika i vanjskih suradnika. Prosječna starost zaposlenih u njihovom IDK studiju je 28 godina, a većina ih je ovdje počela raditi odmah nakon završenog fakulteta ili srednje škole. Ni plaće nisu male.

"Plaće u ovom sektoru su dosta veće nego prosječne plaće u BiH. Mi smo još i mlada firma, odnosno, ja volim reći mi smo još start-up, tako da mi u sljedećih godinu-dvije planiramo podići plaće još sigurno za nekih 30-40 posto. Ali, pored dohotka ovaj sektor je zanimljiv zbog dodatnih beneficija koje donosi, tako da mi imamo fleksibilno radno vrijeme, bonuse, besplatne edukacije, opušteni petak", kaže suosnivač IDK studija Dino Kišmić. Njegova kompanija je jedna od blizu pedeset koliko ih trenutno djeluje u sektoru informatičko-komunikacijskih tehnologija u Unsko-sanskom kantonu.

Bosnien-Herzegowina Dino Kišmić und Vesmir Ružnić, Gründer des IDK Studio (A. Purić)

Dino Kišmić i Vesmir Ružnić

Ovaj sektor, kako nam kažu iz Privredne komore USK-a, zapošljava preko 700 radnika, ne računajući one koji rade u javnim telekomunikacijskim poduzećima, i u njemu se stalno javlja potreba za kvalificiranom radnom snagom.

Sve teže zadržati mlade

Najveća kompanija u Krajini kada je u pitanju ova oblast jest Sanatel iz Sanskog Mosta koja je osnovana 2013. godine, a danas broji više od 100 zaposlenih. "Naša kompanija se bavi tele-marketingom, pružamo servis postojećim klijentima većih kompanija poput Vodafona, Gasproma, Eveen i Vattenfall. Ciljno tržište je isključivo Njemačka. U početku smo radili isključivo telefonsku prodaju. Našu kvalitetu su prepoznali partneri u Njemačkoj te pružili priliku za preuzimanje njihovih servisa i back officea, gdje se trenutno sve obavlja u njihovo ime, ali iz naših prostorija", pojašnjava direktor Sanatela Afan Šupuk.

Njegovoj kompaniji također najveći problem predstavlja nedostatak radne snage, pa su nedavno pokrenuli projekt "Siguran posao nakon srednje škole" kroz koji pokušavaju obučavati sanske srednjoškolce, te im u konačnici pružiti priliku za ostanak uz prihvatljiva primanja i ugodno radno okružje. Šupuk smatra da je potencijal IT sektora u ovom kraju ogroman te da se pružanjem dobrih radnih mjesta može mlade i obrazovane ljude potaknuti na ostanak u BiH, no upozorava i da je to sve teže zbog iseljavanja koje je, po njegovom mišljenu, postalo više trend nego potreba.

Unsko-sanski kanton je u protekle dvije godine, prema podacima koje je nedavno iznio kantonalni ministar zdravstva, napustilo preko 16 tisuća stanovnika. Najviše odlaze mladi i obrazovani, pa ne čudi da je sve teže doći do radne snage čak i kompanijama koje mogu ponuditi iznadprosječnu plaću i dobre radne uvjete, što je slučaj s onima u kreativnoj industriji.

Institucionalna podrška

Bosnien-Herzegowina Afan Šupuk, Direktor von Sanatel Unternehmen (A. Purić)

Afan Šupuk

U Privrednoj komori Unsko-sanskog kantona upravo u IT sektoru i kreativnoj industriji vide šansu da se trend iseljavanja mladih i obrazovanih ljudi iz Krajine, ako ne zaustavi, onda barem smanji. Ostanak mladih u BiH je bila tema i prošlogodišnjeg EKOBIS sajma kojeg ova Privredna komora tradicionalno organizira u Bihaću. "Naša ideja je bila i da na sajmu to tematiziramo i potražimo te sektore gdje smo mi konkurentni. Nismo konkurentni u proizvodnji vozila, strojarstvu, sofisticiranim tehnologijama. Međutim, svi hvale te naše mlade stručnjake u IT-sektoru. U tome smo mi vidjeli perspektivu, da takve treba i okupljati, podržati, promovirati i dati im priliku", kaže Nihad Šušnjar, glavni tajnik Privredne komore USK.

Od Šušnjara saznajemo da Privredna komora u suradnji s kantonalnom Razvojnom agencijom nastoji okupiti kompanije iz ICT sektora u svojevrsni klaster, a trenutno rade i na realizaciji ideje stvaranja zajedničkog prostora za desetak malih kompanija ili start-upova iz ovog sektora, gdje bi oni osim fizičkog prostora za rad trebali dobiti i svu pravnu, administrativnu i savjetodavnu pomoć.

"Pomoći start-upovima, a ne trgovačkim lancima"

Upravo takav vid podrške je ono što je i njegovoj kompaniji na samom početku trebalo, kaže nam Dino Kišmić. "Mi danas ne trebamo ništa od države jer najgore je iza nas, ali bi se ljudi koji vode ovu državu trebali zapitati kako pomoći mladim start-upima da ostanu u Bosni, a ne lancima trgovina koji već uzimaju milijune. Ono što bih još dodao, jeste da država treba dodatno ulagati u edukaciju mladih u IT sektoru, ulagati u CoWorking prostore, Hub-ove i ostalo gdje se mladi mogu nalaziti, razgovarati o idejama, raditi zajedno na idejama, educirati se", ističe on.

Bosnien-Herzegowina IDK Studio (A. Purić)

Opuštena atmosfera

Tu ulogu bi trebala preuzeti sveučilišta, smatra profesor na Tehničkom fakultetu u Bihaću Bahrudin Hrnjica, jedan od dvanaest stručnjaka u BiH koji nose Microsoft MVP titulu i aktivni član nekoliko Microsoftovih odbora i pododbora. On u IT-u i turizmu vidi dva ogromna potencijala ovog kraja. "Imamo mlade, sposobne, pametne ljude, samo ih treba usmjeriti u pravom smjeru da dobijete jednog uspješnog čovjeka. Ono što obrazovanje, prije svih Sveučilište u Bihaću može učiniti na tom polju jest da stvori preduvjete za takvo nešto. Sveučilište treba otvoriti vrata određenim aktivnostima koje se i ne mogu baš učiti na fakultetima. Znate, nastavni programi se ne mogu tako brzo mijenjati kao što se mijenjaju tehnologije, pogotovo u IT sektoru. Univerzitet može da ponudi logistiku, može da ponudi inicijativu, dok bi mladi ljudi koji se bave ovim tehnologijama mogli da prenesu svoje znanje na studente", kaže Hrnjica za DW.

Naši sugovornici dijele mišljenje da BiH i Krajina imaju veliki potencijal za razvoj i rast u IT sektoru. Kako gotovo u potpunosti rade za inozemne mušterije, ne muče ih problemi koje imaju drugi privrednici u BiH. Tržište je ogromno, geografski položaj nije bitan, a plaćanje s odgodom je nepoznanica. Uz mali vjetar u leđa u vidu institucionalne podrške, IT sektor i kreativna industrija bi u budućnosti mogla barem ublažiti porazne podatke o iseljavanju stanovništva iz Krajine.