1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Kreće Dunavska strategija

Europska komisija pokreće Dunavsku strategiju, a prvo predstavljanje obavit će danas (9.12.) povjerenik za regionalni razvoj, Austrijanac Johannes Hahn. Strategija obuhvaća 14 zemalja s 200 milijuna stanovnika.

Dunav kod Novog Sada

Dunav kod Novog Sada

Dunavska strategija, program za makroregiju u kojem sudjeluje osam članica EU-a te šest nečlanica Unije i Podunavlja čine Njemačka, Austrija, Češka, Slovačka, Slovenija, Mađarska, Bugarska i Rumunjska, te Hrvatska, Srbija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Ukrajina i Moldavija. Navedenih 14 zemalja imaju više od 200 milijuna stanovnika i uključuju se u projekt stvaranja druge makroregije u Europi. Nakon što je prije godinu dana Švedska predstavila Baltičku makroregiju, Europska komisija pokreće Dunavsku strategiju, koja bi se trebala usvojiti u prvoj polovici 2011. godine za vrijeme mađarskog Predsjedništva EU-a.

Za projekt neće biti novog novca

Iz glavnoga grada Europe se naglašava da za ovaj projekt neće biti novog novca, ali to ne znači da uopće neće biti novca za dobre ideje i suradnju. Mogućnosti suradnje su velike i obuhvaćaju područja od okoliša i transporta, preko sigurnosti i ekonomije pa sve do obrazovanja. Zemlje Dunavske regije već su putem strukturnih fondova povukle na milijarde eura pomoći. Dunavska strategija u svom početku predstavlja se najprije s priopćenjem i tekstom namjere a zatim i Akcijskim planom. U cijelom projektu Europska komisija je facilitator, dakle institucija koja pomaže. U pripremnim sastancima pokretanja Dunavske strategije na najvišim razinama prikupljeno je 800 pisanih prijedloga. Najvažniji zadatak je sada izabrati one projekte koji imaju dodanu vrijednost i koji su izvedivi.

Johannes Hahn

Johannes Hahn, povjerenik za regionalnu politiku

Dunavska strategija se temelji na četiri područja: povezivanje dunavske regije, zaštita Dunava, jačanje prosperiteta makroregije i opće jačanje Dunavske regije. Dakle, povezivanje regije u prometnom smislu, a ne samo riječnim putem te povezivanje euroregija. Kod zaštite misli se prije svega na zaštitu voda, bioraznolikosti i zaštitu prirode općenito. Kod jačanja prosperiteta dunavske regije naglasak se stavljan na povezivanje slabije i snažnije razvijenih sredina i ulaganja u određene zemlje te umrežavanje. Na koncu vrlo važno područje je jačanje institucionalnih kapaciteta, koji mogu provesti promjene u makroregiji i na samom kraju tu su i pitanja sigurnosti, na primjer borba protiv međunarodnog i organiziranog kriminala.

Akcijski plan i usvajanje strategije do lipnja 2011. godine

Akcijski plan određuje ciljeve koje treba postići i smjernice po kojima bi trebalo raditi do ostvarenja cilja. Dunavska strategija nema konačnog cilja niti datuma. Ipak, povjerenik Hahn je odlučan, da se u sva četiri navedena područja ostvari napredak prema postavljenim ciljevima. Dunavska strategija do svoga konačnog usvajanja u lipnju 2011. godine ima dovoljno vremena pokazati koliko je napredovala.

Viktor Orban

Viktor Orban, mađarski premijer namjerava do kraja mađarskog Predsjedništva usvojiti Dunavsku strategiju

Za svaku aktivnost unutar Dunavske strategije određena će biti po jedna ili više zemalja članica, koje će zajedno s partnerima voditi jedan ili više projekata. U projekte će biti uključeno svih 14 zemalja sudionica. Europska komisija je izrazila nadu da će se nečlanice Unije u sve projekte uključiti kao ravnopravni partneri.

Koja je uloga Europske komisije?

Uloga Europske komisije u cijeloj strategiji je nadziranje i izvještavanje o projektima. Komisija će predstaviti godišnja izvješća o Dunavskoj strategiji i time će se prepoznati prava slika o učinku. Komisija će se truditi da se provede ono što su zemlje sudionice odlučile. Ipak, iz Komisije su priznali da ova institucija ne može prisiliti sudionice da rade, jer na kraju odlučuju samo zemlje sudionice.

Zastave zemalja članica EU-a

Sve članice EU-a moraju prihvatiti makroregionalnu strategiju

Dunavska strategija je projekt 27 zemalja članica Europske unije i ovisi i o potpori Europskog parlamenta. Baltičko iskustvo s prvim projektom makroregije pokazalo je da kada se usvoji strategija tada započinje i vrlo živa rasprava u Europskom parlamentu.

Treća makroregija Jadransko-jonska?

Kada je riječ o planovima Hrvatske i Italije o osnivanju Jadransko-jonske makroregije u kojoj bi sudjelovale Italija, Hrvatska i Slovenija te BiH, Crna Gora, Albanija i Grčka, u Bruxellesu upozoravaju da makroregija može biti uspješna i dobiti potporu ako ima jasan cilj i ako se mogu kroz makroregiju riješiti neka pitanja koja nije moguće riješiti na druge načine. Tako je možda najbolji primjer suradnja na području prometa ministara zemalja Baltičke regije. Prije osnivanja ove makroregije, ministri transporta iz tog dijela Europe nisu nikada intenzivno surađivali, no nakon uspostave makroregije, oni se redovito sastaju i vrlo dobro surađuju. Neophodan je angažman zemalja makroregije, a hoće li se Europska unija upustiti u promišljanje i planiranje osnivanja i treće makroregije, to je za sada otvoreno pitanje. Iz europskih institucija upozoravaju da sada najprije treba analizirati postojeće makroregije, njihovo funkcioniranje i prije svega rezultate. Povjerenik Johannes Hahn je sam rekao, kako makroregijama treba dati nekoliko godina vremena kako bi se pokazalo koliko funkcioniraju.

Kada je riječ o odgovornosti za određena područja, točno je da kod nekih zemalja postoji veće oduševljenje za određena područja, a za druga manje. Na koncu u Bruxellesu ističu kako Akcijski plan o Dunavskoj strategiji neće biti vezan uz datume, ali da će neki projekti ipak morati imati krajnji datum za završetak radova.

Autor: Alen Legović, Bruxelles

Odg. urednik: Anto Janković

Preporuka uredništva