Krapinski pračovjek u Bonnu

Prije točno 150 godina u dolini Neandertal otkriven je revolucionarni arheološki nalaz – radnici jednog kamenoloma pronašli su kosti za koje su mislili da su životinjskog porijekla, točnije da su kosti medvjeda. No, ubrzo se uspostavilo da nije riječ o kostima životinja nego čovjekovog preteče. Bio je to početak paleoantropologije a do kakvih je ona sve spoznaja došla u proteklih 150 godina može se do studenog vidjeti na izložbi u Rajnskom zemaljskom muzeju u Bonnu koja je tek po drugi put u povijesti struke uspjela okupiti sve važne fosilne ostatke praljudi.

Afrika-kolijevka ljudske civilizacije

Neandertalac koji je dobio ime po dolini u okrugu Mettmann nedaleko od Düsseldorfa potječe iz Porajnja. Previše toga se o pretečama čovjeka još ne zna, no izvjesno je da prvi čovjek ne dolazi iz Porajnja nego iz Afrike, kaže arheolog Michael Schmauder, kustos bonnske izložbe: «To u međuvremenu znamo. Linija ljudskog roda počinje u Africi. Od tamo potječe i najstariji nalaz koji se može vidjeti ovdje na našoj izložbi, donja vilica iz Marawija, koja je stara 2 i pol milijuna godina i koja se smatra najstarijim dokazom roda homo i najstarijim dokazom da potječemo iz Afrike.»

Je li Lucy zapravo Adam?

Neandertalac koji je pronađen prije 100 godina star je «samo» 42 000 godina i potječe iz starog kamenog doba. Najstarije pronađeno oruđe pračovjeka staro je 2 i pol milijuna godina, a još milijun godina starija je slavna Lucy iz Tanzanije. «Lucy dolazi iz Afrike, ali još nije čovjek, nego zapravo majmunica. To su još primati, australopitecini. Ta riječ u doslovnom prijevodu znači južni majmum. To su još stepenice koje vode prema čovjeku», opisuje Schmauder.
Prije 6 i pol milijuna godina odvaja se linija razvoja hominida i čovjekolikih majmuna. Homo sapiens pojavljuje se prije otprilike 150 000 godina u Istočnoj Africi. Ono što su učitelj i prirodoslovac iz hobija Johan Carl Fuhlrott i bonski anatom Hermann Schaafhausen otkrili o kostima iz Neandertala i potom opisali izazvalo je raspravu međunarodnih razmjera na raznim područjima. Oni su se morali teško boriti za priznavanje i prihvaćanje njihovih teza i bili su često predmet napada i izrugivanja.
«Vaš Neandertalac je vjerojatno neki idiot i to sigurno keltskog porijekla», napisao je antropolog Pruner-Bey u jednom pismu Schaffhausenu. Tek tri godine kasnije pojavilo se Darwinovo djelo «O porijeklu vrsta», ključno za istraživanje i razumijevanje ljudske evolucije.
«Za ono vrijeme je to značilo raspad postojeće slike svijeta. Mnogi kažu da je to najveća kulturna revolucija u proteklih 200 godina. Zamislite, postojala je slika biblijskog mita o stvaranju svijeta prema kojoj je čovjek stvoren prema slici Boga i predodžba da su možda postojali praljudi bila je u 19. stoljeću još jednostavno nezamisliva.»

Neandertalac nije bio "praznoglav"

Danas se zna i da je Neandertalac imao više moždane mase nego današnji čovjek, dakle, ni blizu nije bio praznoglav. «Pretpostavljamo da je neandertalac bio vlo inteligentan oblik pračovjeka. Doista je volumen njegovog mozga bio veći nego kod modernog čovjeka, što, naravno, ne znači i da je bio inteligentniji...Ali istraživanja u posljednjih 20 godina pokazala su da su neandertalci bili inteligentna vrst živih bića koji su živjeli u zajednicama koja je pokapala svoje mrtve, brinula se o bolesnim članovima i slično.»
Stoga ne čudi da se na bonnskoj izložbi mogu vidjeti šatori, krzna, oruđe i pećine, a ne samo kosti i vitrine. Neandertalci nisu koristili papir i olovku nego boje od kamenja, zemlje i drvene prašine. Podloge na kojima su crtali bilo je kamenje i zidovi pećina. Upravo oko toga je koncentriran dio izložbe namijenjen djeci. No, srce izložbe ipak su staklene vitrine s vrijednim fosilnim ostacima praljudi iz cijelog svijeta. Kustos Schmauder podsjeća: «Svakome mora biti jasno da su u tim vitrinama naši neposredni preci.»