1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Kraljevska bogatstva u prosjačkom ruhu

Kada slušamo o Afganistanu, pred očima su nam siromašna sela usred pustog kamenjara. Ali taj kamenjar nisu tek puste stijene: Afganistan je prebogat rudnim bogatstvima - i borba za njima je već počela.

Bodež kralja Mezopotamije

Drška bodeža kralja Mezopotamije je skuplja od zlata: to je lapis - iz Afganistana!

Već 7.000 godina se cijeni azurno plavi poludragi kamen, lapis lazuli. Od njega se u srednjem vijeku radila i boja - najskuplja boja svih vremena, jer je taj poludragi kamen bio skuplji od zlata. Zato se i ta boja upotrebljavala samo kad su umjetnici željeli prikazati najveće bogatstvo, a lapisu su pridavali i druga svojstva.

Rimljani su ga smatrali afrodizijakom što je svakako, osobito među muškim trgovcima, najbolji način da mu se podigne cijena do neba.

Za sada se samo malo grebe po površini

Afganistanski rudari

Afganci i danas kopaju lapis - ali od bogatstva nema ni traga.

U svim ratnim zbivanjima u Afganistanu se i prečesto zaboravlja kako je upravo u toj zemlji najveća zaliha ovog poludragog kamena na našoj planeti. Ali ne samo njega: u Afganistanu se već eksploatira nešto malo nafte i plina, a odavno se kopa i kameni ugljen u Bamianu. Tamošnji radnici zarađuju oko četiri dolara na dan, tehnika eksploatacije je gotovo kao ona u Srednjem vijeku, a krateri bombi oko ulaza u rudnik podsjećaju kako su ga donedavno koristili talibani za utočište - i da oni niti danas nisu daleko.

To nije niti izdaleka sve što se krije pod površinom ratom napaćene zemlje. Tek u šezdesetima i sedamdesetima prošlog stoljeća su sovjetski geolozi otkrili ogromna nalazišta željeza, bakra, olova, cinka, zlata, srebra, azbesta, sumpora...popis je veoma dug.

Doduše, ponegdje je veoma teško doći do bogatstva pod zemljom: nalazište željezne rudače Hajigak, 130 kilometara zapadno od Kabula, leži na visini od 3.700 metara iznad mora. U Afganistanu niti nema jedne jedine visoke peći, a i da je ima - kako transportirati rudu do tamo? Jer praktično nema niti željeznice - jedinu prugu su gradili Nijemci 1923. i pruga povezuje Kabul s pet kilometara udaljenim Darulamanom.

Poučna priča o novom rudniku bakra

Bakar na dizalici

Kina je u Afganistanu osigurala ovaj dragocjen metal za svoju industriju

Svjetski rudarski koncerni možda bi radije okrenuli leđa Hajigaku - da nije riječ o upravo enormnim količinama rude koje se tamo nalaze, o najvećem nalazištu željeza u čitavoj Aziji. Neke procjene govore o 1 milijardi i 800 milijuna tona željezne rudače vrhunske kvalitete. A dok Hajigak još čeka svoje bolje dane, u Aynaku je eksploatacija već počela - i svojevrsni rat među svjetskim koncernima.

Tamo je riječ o još skupljem metalu - bakru, također u enormnim količinama. Procjenjuje se da je riječ o 700 milijuna tona rudače, prije svega malahtita čija je kvaliteta čak još bolja od onog u najvećim rudnicima u Čileu. Afganistansko ministarstvo rudarstva je već 2007. raspisalo natječaj za koncesiju eksploatacije tog nalazišta na kojeg se javilo čitav niz poduzeća iz 16 zemalja, između ostalih i iz Sjedinjenih Američkih Država, Rusije i Kanade.

Rudnik pod budnom zaštitom vojske

Kabul

Oko Kabula je samo kamenje - ali ponekad basnoslovne vrijednosti

Kako je objavilo nadležno ministarstvo, najbolju ponudu je dao - kineski koncern China Metallurgical Construction Corporation. Njeni inženjeri su već u Aynaku gdje su najprije dali izraditi pravu utvrdu od betona i čelika protiv mogućih napada talibana. Ali, oni su došli da ostanu: u gotovo nemogućim uvjetima su već tamo dovukli bušilice i oko 3.000 Afganistanaca radi za kinesku tvrtku. Navodno su već ispitali sastav tla sve do 1.500 metara dubine. Što su otkrili - to ovo državno kinesko poduzeće radije drži za sebe.

Naravno, koncerni koji su izgubili utrku za koncesijom ne žele samo tako gledati kako Kinezi koriste to blago. Kako je objavio povjerenik za rudna bogatstva u nadležnom afganistanskom ministarstvu , Abdul Aziz Arib, Kinezi su pravo dobili za 808 milijuna dolara i obećali u područje investirati 2,9 milijardi dolara, čitavu milijardu više nego što je iznosila druga ponuda. Tamo će nastati ceste, zgrade za radnike, škole, čitav metalurški kombinat - jer Afganistan ne želi dopustiti izvoz rude, nego prerađenog metala.

A "bakšiš"?

Ali Afganistan je ipak još Afganistan: tamošnji predsjednik Karsai je početkom prosinca objavio žestoku borbu protiv korupcije i naveo nekoliko imena protiv kojih se vodi postupak. Jedan od njih je i gradonačelnik Kabula koji je osuđen na četiri godine zatvora jer je pronevjerio 16.000 dolara državnog novca. Na popisu osumnjičenih je i ime - upravo Abdula Aziza Ariba iz ministarstva rudarstva, ali je iznos kojeg je on uzeo malo drugačiji: 30 milijuna dolara koji su mu isplaćeni u Dubaiju. Nema sumnje da je bilo mnogo "ptičica" iz drugih rudarskih koncerna koji su požurili javiti tu vijest u Kabul.

Arib i dalje niječe sve optužbe nego uporno tvrdi kako su Kinezi dali najbolju ponudu.

Autor: A. Šubić (Der Spiegel)

Odg. ur.: S. Matić