1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Kralj "darkneta" iz BiH

U Živinicama pored Tuzle su krajem veljače uhapšene osobe povezane sa “cyber-kriminalom”. Jedna od njih se vjerojatno nalazila na vrhu piramide razgranate međunarodne hakerske mreže.

Oružje, droga, ključevi za satelitske kanale, kompjuterski virusi... Sve ovo može se kupiti na tzv. “darknetu” – dijelu interneta gdje je praktično nemoguće otkriti identitet osobe koja se njome koristi. Koriste je kriminalci, ali i borci za ljudska prava koji svoj identitet kriju od diktatorskih režima.

Na čelu jednog od takvih ilegalnih portala koji su koristili hakeri, ali i kriminalci iz cijelog svijeta bio je, po svemu sudeći, i Asmir M. iz Živinica. Bio je očito toliko siguran da mu nitko ne može ući u trag u „darknetu“, da je u naslovu portala kojeg je pokrenuo bilo i njegovo ime, a u dijelu ICQ-koda koji je koristio za kontakte s ostalim hakerima bio je i broj 387 što je pozivni broj za BiH. U forumima hakera je pisao kako se “ništa ne može dogoditi ako se pridržavaš određenih pravila”.

Ipak, krajem veljače na njegova vrata su zakucali inspektori Federalne uprave BiH policije, u društvu kolega iz BKA, Njemačkog ureda za borbu protiv kriminala. Kolege iz Njemačke su, kako nam potvrđuju u tužiteljstvo u Frankfurtu koje je i pokrenulo cijeli slučaj, zanimali podaci s Asmirovog računala. Još jedan njegov prijatelj iz Živinica je priveden, ali je ubrzo i pušten. U tužiteljstvu u Frankfurtu potvrđuju kako je u vezi sa stranicom koji je vodio Asmir M. izveden niz pretresa kako u Živinicama, tako i u Rusiji, Nizozemskoj, Litvi, Švicarskoj i Francuskoj – ukupno 69. Uhićeno je devet osoba a zaplijenjene su određene količine novca i droga.

Provizija za ilegalne aktivnosti

Darknet - tamna strana interneta

Darknet - tamna strana interneta

Svim uhićenima je zajedničko da su za kriminalne poslove prodaje droga, lažnog novca, lažnih putovnica, uputa za hakerske napade itd, koristili platformu na čijem čelu je bio haker iz Živinica. Pretpostavlja se da je njegove usluge koristilo oko 7.000 korisnika. Otvaranje “računa” na njegovom portalu koštalo je 15 eura, a potom se plaćala i mjesečna članarina od 15 eura, te provizija kod „sklapanja poslova“ prenose neki njemački portali, specijalizirani za IT-branšu.

Asmir je, potvrđuju izvori u policiji Federacije BiH, imao razgranatu mrežu “pretplatnika” širom svijeta. Kako je tijekom rata boravio u Njemačkoj, tako je i “službeni jezik” njegove stranice bio njemački a otuda i zanimanje njemačkog pravosuđa. Kako navode u tužiteljstvu u Frankfurtu, ali i u Federalnoj upravi policije, ova stranica je bila neka vrsta “tržnice” na kojoj su se razmjenjivale ilegalne usluge i robe. Asmir je nudio i “provale” na račune PayPal korisnika i za novac koji bi se otuđivao s tih računa navodno uzimao postotak od 15 do 25 posto. Plaćalo se obično u internetskoj valuti bitcoinima.

BiH na “europskoj razini” po broju hakerskih napada

Slučaj Asmira M. nije jedini slučaj takozvanog cyber-kriminala koji je privukao pozornost javnosti u BiH, ali i u Europi. Tako je krajem prosinca 2015. uhićena jedna osoba za koju se vjeruje da je odgovorna za niz tzv. DDos napada, napada preko interneta kojima se blokira neki portal i traži “otkupnina” za nastavak nesmetanog rada. Također je u blizini Doboja uhićena osoba koju su neki mediji, zbog obima zaplijenjenih ilegalnih podataka na njegovom računalu, nazvali “kraljem dječje pornografije”.

Internetska stranica

Zovi "387" za ilegalne radnje

“BiH nije ni manje ni više ugrožena internetskim kriminalom od drugih dijelova svijeta, niti je ta pojava češća nego na zapadu Europe”, kaže Marina Zović iz Federalne uprave policije i dodaje: “Ionako danas imate situaciju da se administrator neke stranice nalazi u Europi, server je možda u Aziji, a korisnici su iz cijelog svijeta.”

Dobra suradnja bh. policije s kolegama iz Njemačke

Prema riječima njezinih kolega iz odjela policije za borbu protiv internetskog kriminala, policija u BiH je opremljena i obučena za borbu protiv ilegalnih aktivnosti u mreži. “Naši serveri su možda nešto slabiji nego oni na zapadu Europe, ali obavljaju isti posao – samo nešto sporije”, navodi jedan od njih koji nije želio da mu ime spominjemo u javnosti.

U svakom slučaju, kriminalci ne mogu računati s tim da će ostati nekažnjeni. U tužiteljstvu u Frankfurtu upozoravaju kako slučaj “hakera iz Živinica” potvrđuje ne samo da nitko nije siguran da će u internetu ostati neotkriven, nego i da postoji intenzivna suradnja policija raznih zemalja na otkrivanju „cyber“ kriminalaca.