1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Krajišniku smanjena kazna - žrtve ogorčene

Žalbeno vijeće Haškog suda smanjilo je kaznu bivšem predsjedniku Skupštine RS-a Momčilu Krajišniku s 27 na 20 godina zatvora. Reakcije u Bosni i Hercegovini su oprečne – ovisno o tome iz kojeg dijela zemlje dolaze.

Momčilo Krajišnik pred Haškim sudom

Krajišnik je nepravomoćno bio osuđen na 27 godina zatvora

Reagirajući na pravomoćnu presudu bivšem predsjedniku Skupštine Republike Srpske Momčilu Krajišniku, predsjednica bosanskohercegovačke Sekcije Društva za ugrožene narode Fadila Memišević izrazila je "veliko razočarenje". Kaže da će udruženje kojemu predsjedava poslati prosvjed Haškom sudu zbog smanjenja kazne. "Momčilo Krajišnik, koji je pripadao Karadžićevom establišmentu i koji je bio idejni začetnik i genocida i masovnog protjerivanja ali i idejni začetnik podjele BiH, sada je pomilovan jer mu je kazna smanjenja s 27 na 20 godina zatvora, a to je uvreda i ruganje žrtvama“, kaže Fadila Memišević, dodajući kako zločin "čak nije kvalificiran kao udruženi zločinački pothvat".

Žalbeno vijeće Haškog suda u svojoj je odluci potvrdilo točke optužnice za deportiranje i prisilno premještanje nesrpskih civila tijekom sukoba u BiH od 1992. do 1995., a odbacilo prvotne točke optužnice koje se odnose na ubojstva i istrebljenje. Prvostupanjskom presudom iz 2006. Krajišnik je bio osuđen na 27 zatvora, a bio je proglašen krivim za zločine protiv čovječnosti, dok je bio oslobođen optužbe za genocid.

"Kazne se izriču kako bi zadovoljile i žrtvu i zločinca"

Massengrab Srebrenica

Autor: Marinko Sekulic - Korespodent November 2008

Predsjednik Saveza udruženja logoraša Republike Srpske Branislav Dukić smatra da je Haški sud politički, a ne sud pravde. "Gledajući na ostale haške optuženike, koje je po zapovjednoj odgovornosti osudio sud u Haagu, pitamo se koliko je trebao dobiti jedan Rasim Delić. On je proglašen nacioanlnim herojem od strane međunarodnog suda u Hagu", kaže Dukić.

"I ova presuda je dokaz da žrtve plaćaju cijenu neodlučnosti Ujedinjenih naroda da ustraju u ostvarenju pravde", kaže predsjedavajući Kolegija direktora Instituta za nestale osobe u BiH Amor Mašović, dodajući kako se kazne često izriču kako bi zadovoljile i žrtvu i zločinca. "No, kazna od 20 godina je, ukoliko bude u cijelosti izdržana, ipak neka vrsta doživotne kazne za zločinca Krajišnika koji je imao nesumnjivo jednako važnu ulogu u osmišljavanju genocida i drugih zločina na prostorima BiH kakvu je imao i Karadžić", tvrdi Mašović.

"Haški sud je primjer kako ne treba raditi"

Radovan Karadžić pred Haškim sudom

Krajišnik je bio jedan od najbližih suradnika Radovana Karadžića

Ne ulazeći u procjenu presude koja je izrečena Krajišniku, analitičar iz Banjaluke Gostimir Popović tvrdi da mnogi u Republici Srpskoj smatraju da Haški sud nije ispunio svoju zadaću, te da mu većina Srba iz ovog entiteta ne vjeruje. "Tako da tu imamo presude na temelju, najblaže rečeno, lažnih svjedočenja, imamo neistinit pristup događajima u regiji i u tom smislu bi možda najbolje bilo da se taj tribunal zaboravi i da se o njemu više ne govori", tvrdi Popović.

Momčilo Krajišnik je sudjelovao u etničkoj preraspodjeli određenih teritorija protjerivanjem bosanskih muslimana i Hrvata. Mnogi u Bosni i Hercegovini Krajišnika smatraju odgovornim i za današnju etničku sliku Sarajeva, jer je bivši predsjednik Skupštine Republike Srpske, zajedno sa svojim tadašnjim suradnicima, pozivao sarajevske Srbe da se prije reintegracije sarajevskih općina 1996. godine isele s gradskih područja.

Posljedice entičkog čišćenja trpe mnogi gradovi

Napad na Sarajevo 22.7.1992. - iz ruševina kuća se diže dim

Rat je promijenio ne samo vanjsku nego i etničku sliku Sarajeva

Predsjednik Helsinškog komiteta Bosne i Hercegovine Srđan Dizdarević kaže: "Naravno da je etničkom čišćenju doprinjelo i to šta su čelnici SDS-a (Srpske demokratske stranke) činili na teritorijalnoj homogenizaciji, na prisiljavanju Srba da se dosele u one dijelove koji su pripali Republici Srpskoj nastojeći da nitko od njih ne ostane u Federaciji ni u gradu Sarajevu, tako da razlozi sadašnje etničke slike Sarajeva u velikom dijelu leže i u toj politici onih koji su vodili bosanskohercegovačke Srbe od 1992. do 1995. godine."

Javnost u Bosni i Hercegovini je podijeljena što se tiče ocjene djelovanja i presuda Haškog suda, a to su potvrdila i reagiranja na pravomoćnu presudu Momčilu Krajišniku. Građani BiH, posebno u Republici Srpskoj, u velikoj mjeri smatraju da je Haški sud podložan političkim utjecajima, a ovisno o pojedinačnim slučajevima, različite su i ocjene kredibiliteta ove institucije.

Autor: Samir Huseinović

Odgovorna urednica: Andrea Jung-Grimm

Preporuka uredništva