1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Kraj politike konflikta u BiH ili nova kriza?

U BiH su podijeljena mišljenja o „Programskim principima“ koje su potpisali SDA, DF i Savez za promjene. Je li na pomolu nova kriza ili šansa za rješavanje ključnih problema na putu prema euroatlantskim integracijama?

Čelnici Stranke demokratske akcije (SDA), Demokratske fronte (DF) i Saveza za promjene (Srpska demokratska stranka - SDS, Partija demokratskog progresa – PDP i Narodni demokratski pokret - NDP) potpisali su u nedjelju (9.11.) u Sarajevu „Programske principe za djelovanje zakonodavne i izvršne vlasti u BiH u mandatnom razdoblju 2014-2018“. Potpisom ovog dokumenta predsjednici PDP-a Mladen Ivanić, NDP-a Dragan Čavić, SDS-a Mladen Bosić, DF-a Željko Komšić i zamjenik predsjednika SDA Bakir Izetbegović dogovorili su koaliciju za uspostavu vlasti na državnoj razini. Potpisnici smatraju da bi ovaj dokument trebao označiti početak novih, konstruktivnih odnosa i „kraj politike konflikta u BiH“.

Programskim principima definirani su glavni ciljevi izvršne vlasti u iduće četiri godine, među kojima su stabiliziranje javnih financija, smanjenje javne potrošnje, oporavak gospodarstva i zapošljavanje, put BiH ka Europskoj uniji, borba protiv korupcije i organiziranoga kriminala, otklanjanje posljedica poplava, realizacija Aneksa VII Dejtonskog sporazuma (povratak izbjeglica), osiguranje ravnopravnosti naroda i građana u BiH i rješavanje pitanja vojne imovine. SDA, DF i Savez za promjene prihvatili su njemačko-britansku inicijativu za BiH te izrazili spremnost da s europskim partnerima dogovore i provedu mapu puta za plan reformi potrebnih za napredovanje BiH u procesu pridruživanja EU-u. Potpisnici su pozvali Hrvatsku demokratsku zajednicu BiH i druge stranke da podrže ove programske ciljeve.

Sporna aktivacija MAP-a

Komentirajući programske principe potpisane u Sarajevu predsjednik Republike Srpske (RS) i čelnik Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorad Dodik kazao je da SDA želi destabilizaciju RS-a i „razbijanje političke strukture“ u ovom entitetu. Za Dodika su neprihvatljivi pojedini principi na kojima SDA inzistira, među kojima je i deblokada Akcijskog plana za članstvo u NATO-u. „Mi smo rekli da nećemo da biramo člana Predsjedništva BiH u Državnom parlamentu i da ne želimo odvojeno rješavati pitanje vojne imovine od imovine u cjelini, jer se na taj način želi deblokirati Akcijski plan za članstvo u NATO-u, dok bi visoki predstavnik trajno ostao u BiH“, rekao je Dodik.

Milorad Dodik

Milorad Dodik: SDA želi destabilizaciju RS-a

Da bi riješili pitanje perspektivne vojne imovine, čelnici SDA, DF-a i Saveza za promjene obvezali su se da „u najkraćem roku treba provesti jednoglasno donesenu odluku prethodnog saziva Predsjedništva BiH o knjiženju 63 lokacije perspektivne vojne imovine kako bi se prekinuo reformski zastoj nastao zbog neprovođenja ove odluke“. Rješavanje pitanja vojne imovine bi, prema ocjeni sarajevskog profesora obrane i sigurnosti Nedžada Ahatovića, predstavljao „krupan korak BiH na putu ka NATO-u (North Atlantic Treaty Organization – Sjevernoatlantski savez)“.

„Ako su dužnosnici SDA, DF-a i Saveza za promjene suglasni da se princip rješavanja perspektivne vojne imovine riješi onako kako je to precizirano u potpisanim 'programskim ciljevima', onda to znači da bi mogao biti ispunjen i posljednji uvjet za aktivaciju MAP-a (Membership Action Plan – Akcijski plan za članstvo). Nakon aktivacije MAP-a, BiH bi u određenom trenutku mogao dobiti poziv za prijem u punopravno članstvo u NATO-a, što je opcija koja Miloradu Dodiku ne odgovara. 63 lokacije perspektivne vojne imovine ostale bi u vlasništvu države BiH, a donošenje takve odluke do sada je u Parlamentu BiH blokirao Dodikov SNSD. Time je, naravno, bio blokiran i put BiH ka NATO-u što je ugrožavalo i ukupnu političku, socijalnu i ekonomsku stabilnost BiH“, kaže Ahatović za Deutsche Welle.

Poziv Hrvatima

Jedan od čelnika Saveza za promjene, predsjednik PDP-a Mladen Ivanić, rekao je nakon sastanka u Sarajevu, da potpisnici programskih ciljeva za djelovanje u idućem mandatnom razdoblju očekuju i podršku HDZ-a BiH. „Mi očekujemo da se ovom sporazumu priključe legitimni predstavnici hrvatskog naroda i jasno smo rekli da očekujemo da HDZ BiH na sebe preuzme ulogu legitimnog predstavnika hrvatskog naroda. Pozivamo ih, bez ikakvog uvjetovanja, potpuno otvoreni“, rekao je Ivanić.

Dragan Čović

Dragan Čović: Vlast trebaju sastavljati pobjedničke stranke

Međutim, dužnosnici HDZ-a BiH još se nisu oglasili nakon dogovora SDA, DF-a i Saveza za promjene. Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović ranije je kazao da je pokušaj SDA i DF-a da naprave okosnicu koalicije na državnoj razini bez pobjedničkih stranaka među Hrvatima i Srbima „nepotrebno prejudiciranje“. „Onaj tko ima vlast u RS-u je naš partner, tko god to bio. Sada bi besmisleno bilo bez te vlasti praviti neku drugu vlast, jer bismo time po strani stavili dio države koji se zove RS“, rekao je Čović.

Moguća nova kriza?

Komentirajući dogovor SDA, DF-a i Saveza za promjene, politički analitičar Almir Terzić kaže da bi se u BiH vrlo lako mogao ponoviti scenarij nakon općih izbora 2010. godine. „Savez za promjene želi formiranje vlasti odozgor, a HDZ BiH i SNSD odozdol. HDZ BiH i SNSD traže, također, da vlast na svim razinama u BiH bude koherentna, odnosno da sadrži iste političke opcije na državnom, entitetskim i kantonalnim razinama u Federaciji BiH. Kako bi osigurao prevlast u RS-u, Savez za promjene želi privući Socijalističku partiju, ali mandat za sastav entitetske vlade u RS-u povjerava predsjednik tog entiteta. Sigurno je da Dodik to neće učiniti ako SNSD ne bude participirao u toj vladi. S druge strane predsjednik RS-a, u slučaju nemogućnosti donošenja odluka, može raspustiti entitetsku Skupštinu čime bi mogao biti otvoren proces novih izbora i neizvjesnog stanja u cijeloj državi“, ističe Terzić za Deutsche Welle.

Razgovori političkih stranaka o formiranju vlasti na svim razinama u BiH intenzivirani su nakon općih izbora provedenih u ovoj zemlji 12. listopada 2014. godine. Središnje izborno povjerenstvo BiH će u ponedjeljak (10.11.), dva dana prije isteka zakonskog roka, priopćiti potvrđene izborne rezultate.

Preporuka uredništva