1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kultura

Kraj legendarne enciklopedije

Poznatoj njemačkoj enciklopediji Brockhaus prijeti nestanak. Stručnjake to ne iznenađuje, oni su već najavljivali kraj tiskanih enciklopedija. Jesu li brze informacije s interneta uistinu dostojna zamjena?

Riesengroße Buchattrappen von der Brockhaus-Enzyklopädie stehen vor dem Eingang zum Messegelände in Leipzig, auf dem vom 16. bis 19. März die Leipziger Buchmesse 2006 stattfindet, aufgenommen am Dienstag (14.03.2006). Die 3,40 mal 2,50 Meter großen Bücher werben für die neue Enzyklopädie des Verlages Bibliographischen Institut & F.A. Brockhaus AG Mannheim/Leipzig. Insgesamt stellen sich mehr als 2.000 Verlage aus 36 Ländern auf der Leipziger Traditionsmesse vor. Die Veranstalter rechnen wieder mit mehr als 100.000 Besuchern. Foto:Waltraud Grubitzsch dpa/lsn +++(c) dpa - Report+++

Riesengroße Bücher werben für Leipziger Buchmesse

Georg Ziereis još ih uvijek ima u ponudi - tiskana enciklopedijska izdanja. Pa i ono Brockhausovo, ogromni leksikon uvezen u crnu kožu, kojeg mnogi Nijemci poznaju iz djetinjstva i koji sa svojih 30 svezaka i 300.000 pojmova zauzima puno mjesta na policama. Georg Ziereis sa svojim bratom vodi antikvarijat u Regensburgu i jako cijeni Brockhaus. Ne samo iz nostalgije, već i zbog toga što vjeruje da više nauči čitajući tiskane tekstove nego one objavljene na internetu, poput Wikipedijinih. "Ono što pročitam u Brockhausu ostaje mi dulje i točnije u pamćenju nego kad čitam po internetu, pa skačem s jednog linka na drugi, i na kraju više ne znam što sam bio počeo tražiti".

Silueta čovjeka koji prstom pokazuje na natpis Wikipedija

Glavni konkurent tiskanim enciklopedijama - Wikipedia

S ovakvim se problemom danas suočava skoro svatko. Pa ipak, sve manje ljudi ustaje i odlazi do police s knjigama kako bi potražili neki pojam u nekom tiskanom leksikonu. Jer informaciju koja mu treba će sigurno naći i na internetu. Brz je, ne morate biti ni kod kuće, ne stoji ništa, a informacije su novije nego u bilo kojoj enciklopediji staromodnog tipa. Kao na primjer u izdanju Brockhausa iz godine 2005./2006., koje košta 3.000 eura.

Nakon što je Brockhaus prije nekoliko godina bio zapao u nevolje, kupila ga je medijska tvrtka Bertelsmann. Pokušala je ovu knjišku instituciju modernizirati sa e-knjigama i digitalnim aplikacijama, ali je na kraju zaključila da se to ipak sve skupa ne isplati. Licencu za Brockhaus će vjerojatn ponuditi na prodaju. Ako ne bude interesenata, to će biti kraj dvjesto godina stare tradicije i jednog od najcjenjenijih leksikona u Njemačkoj.

Leksikon Encyclopedia Britannica

Encyclopedia Britannica - i nju se može naći samo u online izdanju

Tek ukras na polici

Internet je i na ovom području jednostavno preuzeo primat. Stručnjak za tržište knjigama Holger Ehling kratko komentira: "Osim što skrivaju tapete iz pozadine police za knjige, teško je zamisliti kakve prednosti veliki leksikoni još imaju u usporedbi s vrlo brzim i aktualnim informacijama na internetu".

Na Wikipediji je od 2001. samo na njemačkom jeziku napisano 1,6 milijuna članaka. Pišu ih koisnici. Neki su stručnjaci, neki nisu. Stručnjaci ocjenjuju da je Wikipedija u međuvremenu napravila ne samo kvantitativni nego i kvalitativni korak naprijed. Može se reći da je postala jedna od prvih referentnih knjiga za kojima korisnici potežu kad im treba objašnjenje za neki pojam. Ova platforma ima i nedostataka, koje ugledni leksikoni nemaju: neki tekstovi sadrže "rupe" ili pogreške i teško je saznti tko je autor članka i ne slijedi li on neke posebne interese.

Holger Ehling

Holger Ehling

Skupiti ukupno svjetsko znanje, kao što je poznato svim sastavljačima leksikona još od sredine 18. stoljeća, težak je poduhvat. Ako izdavačke kuće to iz gospodarskih razloga više nisu u mogućnosti, onda bi trebala uskočiti država, smatra Stephan Fussel, bibliotekar sa Sveučilišta Johannes Gutenberg u Mainzu. Platforma Europeana iza koje stoji Europska unija ili Digital American Library (Digitalna američka biblioteka) su dobar primjer za to kako se mogu predstaviti pouzdani podaci a da nisu ovisni o reklami i privatnim interesima.

No Holger Ehling je skeptičan, može li država osigurati dovoljno finacijskih sredstava da bi stvarno bila i konkurentna. "S jedne strane imamo Googleov model, koji do 2015. želi digitalizirati oko 15 milijuna knjiga. S druge strane, imamo model Njemačke digitalne biblioteke, Europeanu ili Gallicum, koji se stalno moraju boriti s nedostatkom novca, tehničkim teškoćama i nekompatibilnošću. Meni je potpuno jasno koji model ima budućnost a koji ne", upozorava Ehling.

Preporuka uredništva