1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Kraj "ere Đukanović"?

U nedjelju se u Crnoj Gori održavaju parlamentarni izbori. To su prvi izbori na kojima je realna mogućnost da Milo Đukanović izgubi.

U godini kada Demokratska partija socijalista (DPS) slavi 25 godina na vlasti, Crna Gora održava desete parlamentarne izbore od uvođenja višestranačja, a četvrte od kada je postala neovisna. Za razliku od prethodnih, DPS ovaj put nastupa samostalno. „Pored toga što DPS prvi put od sredine devedesetih godina izlazi sama na izbore, glavna odlika njihovog nastupa je činjenica da je premijer gurnut u prvi plan. U kampanji se ne vidi gotovo nitko od ostalih čelnika, što može pokazati nedostatak kadra, a moguće i želju Mila Đukanovića da pokaže kako je sam dobio izbore," ističe u izjavi za DW Samir Kajošević, politički novinar dnevnika Vijesti.

Rascjepkana opozicija

Montenegro Parlamentswahl Wahlkampf in Podgorica (Nemanja Dabanovic)

Vrijeme za promjene?

S druge strane, najveći dio opozicije nastupa okupljen u saveze. Dominira od ranije poznati Demokratski front (DF), sa skupom i zanimljivom izbornom kampanjom tijekom koje je zabranjen jedan njihov spot u kojem se Đukanović opisuje kao „glava korupcije u Crnoj Gori". „Novu" ponudu čini Velika koalicija Ključ, sastavljena od Demosa Miodraga Lekića (koji se ranije odvojio od DF), Socijalističke narodne partije (SNP) Srđana Milića i Ujedinjene reformska akcije (URA) Žarka Rakčevića. „Za razliku od ranijih izbora, opozicione partije su ovog puta odlično reagirale i okupile se u koalicije, smanjivši mogućnost osipanja opozicionih glasova", smatra Kajošević.

Izuzetak čine Demokrati mladog Alekse Bečića, koji su se odvojile od SNP-a prije 2 godine, odlučile su na izbore izići sami, ne bi li se time istakli u odnosu na ostatak oporbe. U međuprostoru orbitira Socijaldemokratska partija, već dva desetljeća partner u vlasti DPS-a, koja je u siječnju napustila Vladu i prešla na za njih nepoznat teren – u oporbu. Iako je njen čelnik Ranko Krivokapić (a i dio javnosti) očekivao da će on zauzeti mjesto lidera oporbe, SDP se našla izolirana i primorana da, također po prvi put, samostalno iziđe na izbore.

Na izborima sudjeluje i dojučerašnja oporbena stranka Pozitivna Crna Gora, zahvaljujući kojoj je početkom godine izglasano povjerenje Vladi, nakon što ju je SDP napustio. Iako idealna da zamjeni ulogu koju je partija Ranka Krivokapića imala u održavanju DPS-a na vlasti, Pozitivna Crna Gora će se boriti za prelazak izbornog praga od tri posto. Ta bitka je gotovo osuđena na poraz, jer odavno jedna stranka u Crnoj Gori nije više iznevjerila svoje glasače. Sličan izazov stoji pred Socijademokratima (SD), koje čine bivši članovi SDP-a. Ako ipak pređu prag, nema sumnje da će Pozitivna i SD pomoći Đukanoviću kako bi formirao vlast. Problem je, međutim, što ove tri stranke privlače isto biračko tijelo.

„Primjećujem da su ovo prvi izbori na kojima postoji realna mogućnost da vlast (DPS) ne osvoji dovoljan broj mandata", navodi za DW analitičar Boris Raonić iz nevladine organizacije Građanska alijansa. On smatra da to može biti dodatan motiv biračima kako bi glasali homogenije u namjeri da obore ili sačuvaju vlast Mila Đukanovića.

Možda će presudnu ulogu igrati manjinske stranke koje su do sada bile uz premijera. „Moguće je da u tom, ali i u slučaju da ostvare slabiji rezultat, čelnici DPS-a pošalju poziv nekom od opozicionara kako bi formirali široku Vladu. Takva Vlada djelovala bi kao dobar potez u očima međunarodne zajednice, iako je upitno koliko bi bila funkcionalna, s obzirom na iskustva Vlade izbornog povjerenja," objašnjava Kajošević.

Koga briga za programe

Montenegro Parlamentswahl Wahlkampf in Podgorica (Nemanja Dabanovic)

Korupcija kao zajednički nazivnik

Na glasačkom listiću naći će se ukupno 17 izbornih lista s ukupno 34 stranke. Raonić navodi kako je to do sada najmasovnija, ali ne i kvalitativno raznolika ponuda. Novinar političke redakcije lista Dan Marko Vešović dodaje da programi ili ideologije stranaka ionako ne igraju bitnu ulogu: „Glavna linija podjele na političkoj sceni je na one koji podržavaju Đukanovića i njegov model vladanja i one koji žele okončati njegovu vladavinu u Crnoj Gori. U biti, to je izbor s kojim se građani suočavaju već desetljećima," navodi Vešović za DW. „Model vladanja" on definira kao neoliberalnu rasprodaju državne imovine i tijesne sprege s organiziranim kriminalom.

„Moguće je da će oporbene stranke dobiti dovoljan broj glasova da kroz široku koaliciju formiraju novu vlast u Crnoj Gori. To sada izgleda kao najrealniji ishod", ističe Vešović. Njegov kolega iz Vijesti također to navodi kao mogućnost, svjestan ipak da DPS neće lako predati vlast. „U slučaju da oporba bude u prilici formirati većinu bez DPS-a, trebalo bi očekivati političku krizu, kojom bi DPS spriječila smjenu vlasti. Na to ukazuju događaji u Nikšiću 2012. ali i Podgorici 2014. kada su preko "prebjega” iz oporbe rušeni dogovori o formiranju vlasti", podsjeća Kajošević.

Dan uoči izbore teško je bilo što sa sigurnošću tvrditi. Nije urađeno niti jedno pouzdano istraživanje javnog mnijenja, što dodatno podgrijava tezu da rezultati nisu povoljni po vlast.