1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Kraj „bračne krize“ Francuske i Njemačke?

Njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Francois Hollande ponovno pokazuju zajedništvo. Razlog za to je ponajprije svjetska politika.

Sve je izgledalo kao novi početak: njemačka kancelarka i francuski predsjednik maksimalno su se angažirali oko mira u Ukrajini. Bilo je iznenađenje kada su se njih dvoje 11. veljače uputili na razgovore s predsjednikom Ukrajine Petrom Porošenkom, a zatim i s ruskim državnim šefom Vladimirom Putinom. Izgledi na uspjeh njihovog posredovanja od početka su bili mali, to je kasnije i potvrđeno na terenu. Ipak, francusko-njemačka akcija je hvaljena kao izraz odgovornosti, političke hrabrosti, ali i kao zbližavanje između Berlina i Pariza nakon mnogih svađa.

I to što su bili jedni uz druge, nakon islamističkih napada na francuski satirični list Charlie Hebdo u siječnju, također je znak jedinstva. To nije uvijek bilo tako. Susreti Merkel-Hollande bili su uglavnom rutinski. Različite pozicije u ekonomskoj i fiskalnoj politici, oduvijek su bili razlog za neslaganje. Nijemci kao nadmeni pametnjakovići, Francuzi nespremni na promjene.

Stare uloge

Da li njih dvoje dobro funkcionira samo u krizama? Francuskinja Claire Demesmay iz Njemačkog društva za vanjsku politiku kaže: „Kroz ove krize, francusko-njemački odnosi dosegli su novu razinu, i na radnoj i na ljudskoj razini. I kod sukoba u Ukrajini, kao i u napadima u Parizu, u pitanju su sigurnost i mir, dakle vrijednosti koje nas ujedinjavaju.“

Merkel i Hollande

Zajedništvo u Parizu (20.2.2015.)

Angela Merkel je već duže angažirana kao dominirajući pregovarač u ukrajinskoj krizi. To što je sada uključila i Hollandea i dala mu važnu poziciju, je vrlo lukav potez, smatra Frank Baasner, šef Njemačko-francuskog instituta u Regensburgu. Oboje time žele pokazati: „Nije ovo solo akcija, ne radi se o njemačkim interesima, u pitanju su europski interesi.“ Da je Merkel sve radila sama, izgledalo bi „kao da Njemačka potpuno dominira europskom politikom, a to nikad nije dobro“.

Claire Demesmay naglašava da se zajednička diplomacija ne prakticira samo u Ukrajini. Ministri vanjskih poslova Laurent Fabius i Frank-Walter Steinmeier nastupaju zajedno, ne samo u Kijevu, već, na primjer, i u Sjevernoj Africi. „Oni žele pokazati da stara podjela uloga - Njemačka je odgovorna za istok, a Francuska za jug – više nije relevantna.“

Grčka nije unijela raskol

Merkel i Hollande

... i u Minsku (12.2.2015.)

Međutim, takve akcije ne mogu sakriti razlike u ekonomskoj politici. Francuska vlada je dugo igrala na vladine programe poticaja konjunkture i borila se protiv, navodno od strane Njemačke nametnute jednostrane europske politike štednje. Francuska ima velikih poteškoća u provođenju reformi. To je djelimice zato što francuski politički sustav počiva na političkoj polarizaciji i uvijek dovodi do konfrontacije desnice i ljevice i zbog toga se većina konzervativca protivi planovima socijalističke vlasti, čak i ako sami plediraju za reforme, kaže Demesmay.

Još nešto se promijenilo u Francuskoj: islamistički napadi u Parizu nisu samo politički i društveno zbližili Francuze. Hollande, do tada najnepopularniji predsjednik u posljednjih nekoliko desetljeća, iznenada je stekao veći ugled u javnosti - zbog svog razboritog ali i odlučnog nastupa. Frank Baasner smatra da je inače oslabljeni politički centar u Francuskoj, barem privremeno ojačan, te da je oslabljen krajnje desničarski Front National.

Za sada se ne može reći da li će to utjecati na francuske predsjedničke izbore 2017. Demesmay: „Napadi ć́e oblikovati političku kulturu Francuske na duži rok, ali je nisu fundamentalno promijenili.“

Preporuka uredništva