1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Kraj švicarskog bankovnog raja?

Do sada su švicarske banke pružale utočište ukradenoj imovini afričkih i drugih diktatora. No, u planu je novi zakon kojim bi one imale pravo zaplijeniti imovinu i blokirati račune takvih osoba.

Sandučić, švicarska zastava

Ne samo da više neće morati uvijek čuvati tajne već će moći i intervenirati

Koliko se točno novaca raznih diktatora nalazi u švicarskim bankama, nitko ne može sa sigurnošću reći. No, prema nekim procjenama riječ je o više od 150 milijardi dolara. Postojeći švicarski zakoni, odnosno, stroga pravila čuvanja bankovnih tajni su naime dozvoljavali osobama poput Mobutua i Duvaliera da novac do kojeg su na ilegalan način došli bez ikakvih problema i straha mogu „parkirati“ na račun neke švicarske banke. Međutim, to bi se sada konačno trebalo promijeniti donošenjem novog zakona koji bi Švicarskoj trebao dozvoliti ne samo da konfiscira imovinu onih koji su do nje došli na kriminalan način već da istu vrati u zemlju odakle je zapravo i došla.

Bivši predsjednik Zaira, Mobutu

Bivši predsjednik Zaira, Mobutu

Kako je bilo do sada

„Do sada je naime bilo tako da su švicarske banke mogle reagirati tek u trenutku kada bi neka zemlja digla optužnicu protiv svog bivšeg predsjednika, odnosno, diktatora“, kaže Valentin Zellweger, direktor Švicarske direkcije za ljudska prava. „U posljednje vrijeme smo međutim primijetili da ima sve više zemalja koje jednostavno nisu u stanju provesti odgovarajući sudski postupak, pa čak ni dignuti optužnicu. Kako bismo spriječili da novac neke zemlje stigne na račun pojedinih predsjednika i njihovih obitelji, želimo donijeti novi zakon koji bi Švicarskoj dozvolio da u određenim uvjetima blokira taj novac i da ga vrati stanovništvu određene zemlje“, objašnjava Zellweger i dodaje da će s novim zakonom na snagu stupiti i novi mehanizmi koji bi trebali spriječiti da novac namijenjen stanovnicima ode ili se zagubi u nekim novim, ilegalnim ili polulegalnim kanalima.

I do sada je Švicarska naime mogla učiniti slične korake ali je morala dokazati da je neki diktator na ilegalan ili kriminalan način došao do novca. A to je, kako kažu u ovoj maloj zemlji, u pravilu bilo nemoguće. Znalo se osim toga često puta i dogoditi, ukoliko bi neka banka i konfiscirala nečiju imovinu, da bi ju zbog pomanjkanja dokaza, morala vratiti. Tako je primjerice bilo u slučaju bivšeg predsjednika Zaira ( današnje Demokratske Republike Kongo), Mobutu Sese Sokua, kojem su ovdašnje banke morale vratiti gotovo osam milijuna franaka. Prema novom zakonu, diktatori i njima slični će naime morati dokazati da su do novca došli na legalan način.

Jean-Claude Duvalier, bivši haićanski diktator

Jean-Claude Duvalier, bivši haićanski diktator

Što bi se trebalo promjeniti?

Da su se švicarske banke i do sada već na neki način trudile novac vratiti onima kojima on zapravo i pripada, svjedoči niz primjera. Tako su Filipini s računa Ferdinanda Marcosa dobili nazad svotu od nekoliko milijuna dolara, dok je stanovnicima Nigerije vraćeno oko 700 milijuna dolara koje je diktator Sani Abachi ukrao i pohranio u jednoj švicarskoj banci.

Međutim, u slučaju bivšeg predsjednika Haitija Jean Claudea Duvaliera slični postupci nisu bili mogući. „Novim zakonom bismo konačno bili u mogućnosti blokirati i zaplijeniti njegovu imovinu koju ima na računima naših banaka i to bez da čekamo da Haiti protiv njega podigne optužnicu. Slično je i s Kongom – nova vlada Josepha Kabila je toliko korumpirana da nije u stanju podnijeti zahtjev o vraćanju Mobutuovog novca. On se sada nalazi u rukama njegove obitelji i to nipošto nije u redu“, kaže Valentin Zellweger. U tom smislu, slučaj Duvalier mogao bi biti prvi na kojem bi Švicarci primijenili novi zakon, od kojeg bi mogli profitirati i Tunežani.

Švicarska banka UBS

Švicarska banka UBS samo je jedna od onih u kojima i zločinci čuvaju novac

Nevladine organizacije u Švicarskoj i izvan nje pozdravljaju donošenje novog zakona iako se već čuju i prve kritike. Tako Marc Herkenrath iz Alliance Sud, kritizira jednu odredbu u novom zakonu koji predviđa i mogućnost dogovora između nekog diktatora i banke. „Do sada ovakvi pregovori nisu urodili plodom. Za pregovarački stol su bivši moćnici sjeli samo iz jednog razloga a to je da dobiju na vremenu. I toliko su dugo odugovlačili dok nije došlo do zastare“, kaže Herkenrath. Švicarska vlada međutim tvrdi da će ubuduće do ovakvih pregovora doći samo u vrlo rijetkim slučajevima, ukoliko sudovi ne budu mogli doći do rješenja.

Autor: Pascal Lechler / Željka Telišman

Odg.ured: A. Jung-Grimm

Preporuka uredništva