1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Kršćansko-židovski odnosi: složeni unatoč zajedničkim korijenima

Papa Benedikt XVI. danas (11.5.) u Izraelu posjećuje Memorijalni centar Jad Vashem. To je više od običnog posjeta. To je poruka židovima, s kojima je kršćanstvo kroz povijest često imalo napet odnos.

Simboli kršćanstva i židovstva

Odnosi su kroz povijest bili složeni, a često i krajnje napeti

Na početku kršćanstva bio je židov Isus. On je želio promjene i vrlo je brzo okupio istomišljenike koji su u njemu vidjeli Mesiju. Zato su ga Rimljani pribili na križ. Bio je to trenutak u kojem je rođeno kršćanstvo.

Toranj crkve u Betlehemu

Papa će posjetiti i crkvu u Betlehemu izgrađenu na mjestu na kojem je, prema vjerovanju, rođen Isus

Sve do srednjeg vijeka suživot dviju vjerskih zajednica dugo je bio bez većih problema. Iz male kršćanske grupice razvila se crkva koja je okupljala sve više novih vjernika da bi postala najvećom religijom na svijetu. Židovi su u pretežno kršćanskim društvima stalno gurani u pozadinu. U 4. stoljeću rimski car Konstantin proglasio je kršćanstvo državnom vjerom.

Izrazi žaljenja došli su prekasno

Napadi na židove učestali su tek u srednjem vijeku, kako kaže teolog Wolfram Kinzig sa Sveučilišta u Bonnu, istovremeno s početkom križarskih ratova. Židovi su potom protjerani iz Engleske, a nešto kasnije i iz Španjolske i Portugala. Oni su kroz povijest često bili žrtve napada, i to iz različitih razloga. S jedne strane, židovi su bili uspješni trgovci, puno su putovali i njegovali drugačije socijalne i vjerske običaje. Zbog toga su mnogim kršćanima bili sumnjivi. No, profesor Kinzig ističe da je istovremeno postojao i specifični kršćanski antisemitizam. On je bio povezan s uvjerenjem da su židovi nevjernici koji nisu htjeli prihvatiti Mesiju.

Papina zastava se vije u Nazarethu

I Nazareth se priprema za papin posjet

Te je predrasude njegovao i utemeljitelj njemačke Evangeličke ckrve Martin Luther, koji se u poznoj dobi pretvorio u pravog antisemita. U drugoj polovici 19. stoljeća pojavljuje se novi oblik antisemitizma utemljen na rasnoj teoriji, koju su prihvatili nacionalsocijalisti. Holokaust označava najnižu točku u kršćansko-židovskim odnosima. Jer, za vrijeme progona židova neslavno su zakazale i Katolička i Evangelička crkva. Izrazi žaljenja došli su tek naknadno, za mnoge prekasno.

Papine nes(p)retne odluke

Taj šok zbog masovnog pomora židova u doba nacizma potpuno je promijenio odnos prema toj vjeri, kaže profesor Kinzig: "Došlo je do novog shvaćanja u kršćanskoj teologiji, do nove interpretacije Biblije. To je dovelo do smanjivanja napetosti u odnosima između kršćana i židova." Na Drugom Vatikanskom koncilu (1962. do 1965.) poduzeti su konkretni koraci. Posebno je papa Ivan Pavao II. dao jasan znak svojim posjetom sinagogi i putovanjem u Svetu zemlju 2000. godine.

Papa s vjernicima u Jordanu

Hoće li papa ispuniti očekivanja?

Papa Benedikt XVI. želi nastaviti tamo gdje je stao njegov prethodnik. No, u posljednje vrijeme njegove su odluke bile i više nego nespretne, bilo da je riječ o dopuštanju latinske mise u kojoj se poziva na obraćenje židova, bilo da se radi o spornoj rehabilitaciji biskupa Richarda Williamsona, poznatog po negiranju postojanja holokausta, bilo da je riječ o papinim planovima za proglašavanje blaženim Pija XII. - onog istog pape koji je uporno šutio za vrijeme masovnih ubojstava židova u doba nacizma.


Autor: Petra Nicklis/Andrea Jung-Grimm

Preporuka uredništva