1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Kršćani, mandejci, jesidi i dalje pod pritiskom

Pripadnici nemuslimanskih skupina u Iraku su izloženi napadima i diskriminaciji. Mnogi kršćani i mandejci su već napustili zemlju, a oni koji su ostali mirno mogu živjeti samo na sjeveru zemlje.

Napadi, otmice i atentati na pripadnike vjerskih manjina u Iraku su dio svakodnevice. Slika zemlje u kojoj pripadnici raznih etničkih i religioznih grupa žive jedni pored drugih raspada se sve više i više, iz dana u dan. Ovaj je proces započeo još prije rušenja Sadama Huseina s vlasti prije deset godina. A svoj krvavi vrhunac su sukobi između Arapa i Kurda, sunita i šijita, dosegli prije nekoliko godina. Pripadnici manjina, primjerice, kršćani, jesidi i mandejci u tom su sukobu stajali takoreći između dvije vatre.

U Iraku se bombaški napadi na crkve događaju već godinama. A kada je novi poglavar kršćanske crkve u ovoj zemlji, patrijarh Louis Raphael I, početkom ožujka 2013. godine stupio na svoj novi položaj, u velikom dijelu Bagdada se policija nalazila u najvišem stupnju pripravnosti. Kršćanska zajednica kojom upravlja ovaj patrijarh se, međutim, sve više smanjuje. Prema nekim procjenama, od oko milijun kršćana, koliko ih je nekoć živjelo u Iraku, danas ih je preostalo svega još nekoliko stotina tisuća. Pripadnici drugih manjinskih etničkih i vjerskih skupina doživljavaju sličnu sudbinu.

Proslava jesidske Nove Godine u Dohuku, u Iraku

Proslava jesidske Nove Godine u Dohuku, u Iraku

Budućnost Mandejaca više nego neizvjesna

U posebno teškoj situaciji se nalaze mandejci. Riječ je o vjerskoj zajednici koja živi na jugu Iraka, a koja je stara oko 2.000 godina i koja svoje vjerovanje zasniva na učenju svetog Ivana Krstitelja. Sami mandejci kažu kako ih muslimani zapravo priznaju, no Arapi u Iraku očigledno imaju drugačije mišljenje. „Naša je zajednica izložena napadima i mnogi se danas boje uopće reći da su mandejci. Primjerice, u uličnim kafićima nećete dobiti kavu ako se sazna da ste mandejac. Ljudi više ne žele piti iz čaše iz koje je pio neki mandejac“, objašnjava Sabih Al-Sohairy, mandejac i nekadašnji profesor mandejskog jezika u Bagdadu.

U međuvremenu je već toliko mandejaca napustilo zemlju da se može reći kako je ugroženo postojanje ove religije. Prije desetak godina na području između Bagdada i Basre živjelo je oko 30.000 mandejaca, dok ih je sada svega oko 5.000. Većina je izbjegla u Njemačku, u skandinavske zemlje ili u SAD. „Mnogi su uvjereni kako mandejaca u budućnosti u Iraku više uopće neće biti“, kaže Al-Sohairy.

Mandajci, zajednica koje u Iraku gotovo da više i nema

Mandejci, zajednica koje u Iraku gotovo da više i nema

Jesidi u malo bolje položaju

Sudbina kakvu doživljavaju mandejci očigledno ipak ne prijeti kurdskoj zajednici jesida. Oni žive na sjeveru zemlje. Iako su i oni izloženi mržnji radikalnih muslimana, za sada ih još ima nekoliko stotina tisuća. Najveći napad na ovu vjersku zajednicu dogodio se u kolovozu 2007. godine kada je u samo jednom napadu stradalo više od 400 jesida. No, kako kaže Iiyas Yanc iz jesidskog Foruma Oldenburg u Njemačkoj, atentati se događaju i dalje, a zasigurno će njihov broj porasti tijekom slijedećih izbora u Iraku.

Na sjeveru Iraka u kojem većinski žive Kurdi, jesidi se ipak nalaze u boljoj situaciji od one kada su okruženi uglavnom Arapima. Kako kaže Yanc, najveće svetište jesida u Lališu pored Mossula obnovljeno je sredstvima kurdskih vlasti na ovom području. No, iako su jesidski blagdani čak priznati kao neradni dani, jesidi su ipak izloženi raznim oblicima diskriminacije. To se prije svega osjeća na tržištu rada kao i na području obrazovanja. „Ova svakodnevna diskriminacija se primjerice može primjetiti u slučajevima kada mujezin u nekom selu recitira stihove iz Kurana koji vrijeđeju jeside“, kaže Kamal Sino iz njemačkog Društva za ugrožene narode.

Neizvjesna budućnost

Kršćanske crkve u Iraku su sve praznije i praznije

Kršćanske crkve u Iraku su sve praznije i praznije

Iako irački Ustav jamči jednaka prava svim vjerskim zajednicama - kršćanima, muslimanima, jesidima i mandejcima - to u praksi ipak izgleda drugačije. Pripadnici manjinskih skupina nisu izloženi samo atentatima već i otmicama. Radikalne islamske skupine isto tako vrše napade na trgovine čiji su vlasnici kršćani ili mandejci, pogotovo ukoliko oni u njima prodaju alkohol.

Drugim riječima, budućnost manjinskih vjerskih skupina u Iraku stoji pod znakom pitanja. „Što se tiče mandejaca, oni više nikad neće doživjeti vrijeme kakvo je bilo prije. Usprkos naporima, vlada u Iraku ne uspijeva zaštiti manjine. Samo na sjeveru zemlje pripadnici vjeroispovijesti drugačijih od islama, mogu otvoreno živjeti svoju vjeru“, kaže Kamal Sido.

Preporuka uredništva