1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Kozmetička politika zapošljavanja

Vladini poticaji poslodavcima u otvaranju radnih mjesta pokazuju se neusklađenim u praksi. Jedini istinski pozitivan efekt na smanjenje nezaposlenosti očekuje se od najavljenog investicijsko-proizvodnog ciklusa.

Zoran Milanović

Zoran Milanović

Ako bi se hrvatska ekonomska problematika morala svesti na samo jednu riječ oko koje će se složiti većina domaćih političkih subjekata, onda je to zacijelo – nezaposlenost. U trenutku pisanja ovog članka, dnevni brojač na internetskim stranicama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje pokazuje cifru od 329.507 nezaposlenih, no malo tko smatra da se tome za stjecanje realne slike ne bi trebala pridodati još koja desetina tisuća pojedinaca bez posla. Aktualna hrvatska vlada, kojoj uskoro ističe četvrti mjesec mandata, nije dosad ni mogla puno napraviti da bi utjecala na gornje brojeve, no svakako su već postavljeni izvjesni temelji njezine ekonomske politike u tom pogledu. Glavna pozicija u tim početnim zahvatima odnosi se na paket mjera za poticanje zapošljavanja, a koje se provode kroz HZZ i za čiju je provedbu država osigurala 350 milijuna kuna.

Proturječne mjere

Ali, odmah po nedavnom donošenju tih mjera, neke od njih su dočekane u javnosti izuzetno negativno. Pritom je najintenzivniju kritiku privukla ideja da se u radnu praksu uvede tzv. stažiranje, zapravo početnički rad na određeno vrijeme, radi stjecanja minimuma jednogodišnjeg radnog iskustva bez kojeg se u velikom broju slučajeva nemoguće prijaviti na natječaj za posao. Stažisti, međutim, ne bi bili plaćeni, ili bi bili plaćeni do 1.600 kuna mjesečno, što je iznos od svega pola zajamčene minimalne plaće u Hrvatskoj.

Niti druge mjere nisu prošle puno bolje, zbog proturječja u npr. slučajevima gdje korištenje jedne povlastice onemogućuje posezanje za drugom, a bez obje u paru se ne može govoriti o objektivnom poboljšavanju statusa osobe koja traži posao. U tom su kontekstu istinski tragikomično izgledali medijski primjeri neophodnog doškolovanja kroz programe na burzi rada, ali nakon kojeg zainteresirani poslodavac više nije mogao računati i sa državnim poticajem na ime angažiranja dokvalificiranog pojedinca, pa ga nije ni zaposlio.

Skupa statistika

U Hrvatskoj je trenutno oko 329.507 osoba bez posla

U Hrvatskoj je trenutno oko 329.507 osoba bez posla

Vladimir Ferdelji, predsjednik hrvatskog udruženja menadžera i poduzetnika Croma, izjavio je za Deutsche Welle kako te mjere samo povećavaju nered na tržištu rada. Inovaciju vezanu uz spomenuto stažiranje, pak, on smatra čistim apsurdom koji može navesti poslodavce da zapošljavaju još manje ljudi, jer im se nudi besplatna radna snaga. "Ta mjera uopće nije dovršena ni u teoriji, da bi bila smislena i upotrebljiva. Brzoplete mjere mogu samo naškoditi našoj privredi, dok i onaj njihov dio koji nešto vrijedi može profunkcionirati tek kao kozmetika", kaže Ferdelji, zaključujući da u pozadini takve politike stoji prvenstveno želja da se malo popravi ukupna statistika nezaposlenosti.

Njegovo je mišljenje da same te mjere ne mogu polučiti nikakav poseban efekt, ako vlada ne poradi na otvaranju novih radnih mjesta, tj. popravljanju ekonomsko-političkih okolnosti u kojima će to biti moguće. Ovako prijeti opasnost da se veći dio javnog novca za poticaje utroši, a da nova radna mjesta izostanu. Vladin adut – makar teoretski, zasad – jest plansko pokretanje investicijskog ciklusa narednog ljeta, prvenstveno u područjima energetike i graditeljstva, koji bi se trebali sinergijski poklopiti s uobičajenim rastom zaposlenosti u vrijeme turističke i najintenzivnije poljoprivredne proizvodnje.

Monetarno-politička osnova

Krešimir Sever

Krešimir Sever

"Nadajmo se da će doista biti realizirano na valjan način", prokomentirao nam je vladinu politiku Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, koji je također veoma skeptičan prema mjerama poticanja zapošljavanja. U javnoj raspravi o mjeri stažiranja, inače, Sever se istaknuo prijedlogom da se umjesto toga neobavezujućeg rješenja uvede tzv. pripravništvo, nakon kojeg će poslodavac biti dužan zaposliti mladog radnika koji se pokaže kvalificiranim.

Stajalište je predsjednika NHS-a da novih radnih mjesta neće ni biti ukoliko se ne povede inventivna politika s osiguravanjem povoljnih kredita za proizvođače, na koje danas malo tko može računati. "Cijena novca u Hrvatskoj je previsoka, što znači da je ovdje potreban zaokret izvršne vlasti i HNB-a u monetarnoj politici od koje sada – ovakve kakva jest – koristi imaju samo banke i uvoznici", kaže Sever za DW.

Neusklađeni ministri

Ljeto je pred vratima, dakle, vlada uskoro mora početi bilježiti proizvodni rast u državi, ali takav koji neće potrajati samo do jeseni. U međuvremenu, čini se da politiku zapošljavanja zaista neće unaprijediti nikakvi poticajni aranžmani mimo stvaranja novih vrijednosti. O tome zorno svjedoči nesklad između ministara koji su prošlog tjedna govorili o dobnoj granici za umirovljenje. Prvo je, naime, ministar znanosti i obrazovanja Željko Jovanović najavio da sveučilišni profesori s navršenih 65 godina moraju biti umirovljeni. Time bi se, kako je to protumačeno, otvorio prostor za zapošljavanje te napredovanje mlađih znanstvenika.

Svega par dana nakon njega, ministar financija Slavko Linić poručio je javnosti – ne komentirajući izravno Jovanovića - da Hrvatskoj treba pomicanje dobnog praga za odlazak u mirovinu, iznad sadašnjih 65 godina. Njegov je stav potkrijepljen argumentom da Hrvatska sebi ne može više priuštiti tako "mlade" umirovljenike, i ocijenjen je u medijima jednako uvjerljivim kao Jovanovićev, osim što se međusobno isključuju.

Autor: Igor Lasić

Odg.ured: Željka Telišman

Preporuka uredništva