1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Kosovski Albanci nemaju izgleda za azil u Njemačkoj

Tisuće državljana Kosova svakog mjeseca napuštaju svoju zemlju i odlaze u Njemačku. Manfred Schmidt, predsjednik Saveznog zavoda za migraciju i izbjeglice, govori za DW o mogućnostima da ti ljudi dobiju azil.

Deutsche Welle: U posljednja dva mjeseca Kosovo je, kako se procjenjuje, napustilo više od 30.000 ljudi. Mnogi među njima žele u Njemačku, nadajući se boljem životu. Možete li potvrditi ove brojke – i je li nada tih Kosovara u bolji život u Njemačkoj opravdana?

Manfred Schmidt: Brojke zaista mogu potvrditi; mi vodimo odgovarajuće statistike. Samo u prosincu i siječnju taj broj se gotovo utrostručio. Ako usporedimo 2014. i 2015. godinu, imamo stopu porasta od 572 posto. No, nada u bolji život u Njemačkoj nije opravdana. Postotak priznavanja zahtjeva kosovskih državljana za azil je jednak nuli. Mi smo promijenili postupak: zahtjevi kosovskih državljana imaju prioritet, pokušavamo da što brže donosimo odluke. Dogovorili smo se da po hitnom postupku izdajemo ukaze o prisilnom vraćanju u domovinu, što opet znači da će ti državljani dobiti zabranu ponovnog ulaska u čitav šengenski prostor.

Kosovo važi kao sirotište Europe, sa stopom nezaposlenosti od 40 posto a Njemačka na određenim područjima nema dovoljno stručnjaka. Zar ti ljudi i pored toga nemaju šansu da dobiju azil u Njemačkoj?

Prosvjedi u Prištini krajem siječnja 2015.

Iako zbog stanja u zemlji mnogi prosvjeduju, Kosovo se smatra sigurnom zemljom

Ekonomska situacija na Kosovu je teška, to nam je poznato. Ali, siromaštvo, prema Ženevskoj konvenciji, nije razlog za davanje azila. Ni u Njemačkoj ni u drugim zemljama Europske unije to nije dovoljno za dodjelu statusa izbjeglice nekoj osobi.

Kako izgleda postupak kada neki Kosovar dođe u Njemačku?

Sada smo reagirali na posebnu situaciju. Postupak izgleda tako da se najprije na službenom mjestu utvrdi identitet, napravi sigurnosna provjera, osoba se fotografira, uzmu se otisci prstiju i onda donosimo odluku u roku od 10 dana. A to je negativna odluka, jer su zahtjevi za azil očigledno neutemeljeni – poslije toga tražimo od dotične osobe da napusti Njemačku, a ako to ne učini, ona biva prisilno vraćena.

S čime ti ljudi trebaju računati kada dođu u Njemačku? Gdje stanuju dok ih ne izbace iz zemlje?

Smješteni su u posebna prihvatilišta gdje čekaju dok se ne donese negativna odluka i odatle ne budu vraćeni na Kosovo.

Oni u Njemačku često dolaze s djecom. Kakvi su uvjeti smještaja?

Tražitelji azila na ulazu u ograđenu vojarnu

Tražitelje azila se smješta i u bivše vojarne

U spomenutim prihvatilištima su smješteni u zajedničke prostore koji su relativno tijesni. Tamo dobivaju i hranu. To nije dobar smještaj i ta prihvatilišta nisu hoteli. Za njih nema mogućnosti da trajno ostanu u Njemačkoj – bar ne dobivanjem azila. Ako netko hoće ovamo – pa i državljani Kosova – za to postoji legalna mogućnost, a to je dobivanje vize u vezi s radnim mjestom u Njemačkoj.

Kosovo još uvijek pripada u nesigurne zemlje Balkana – za razliku od Srbije, Makedonije i Bosne i Hercegovine koje važe kao sigurne zemlje podrijetla. Ima li to ikakvog značenja pri rješavanju zahtjeva za azil koje podnose Kosovari?

Nije Kosovo proglašeno nesigurnom zemljom, već su tri spomenute zemlje proglašene sigurnima. I u slučajevima te tri zemlje zahtjeve možemo rješavati brzo. Trenutno namjeravamo i Kosovo uvrstiti na popis sigurnih zemalja podrijetla. To nema utjecaja na rješavanje očigledno neutemeljenih zahtjeva za azil: njih ćemo sve redom odbiti.

Pravnik Manfred Schmidt je od 2010. predsjednik njemačkog Saveznog zavoda za migraciju i izbjeglice.