1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Kosovska poslijeizborna matematika

Bahri Cani
23. kolovoza 2017

Još jedna sjednica Skupštine Kosova na kojoj bi trebao biti izabran novi predsjednik Skupštine bit će održana u četvrtak (24.8.). Čini se da su „kockice posložene“ i da će konačno biti formirana parlamentarna većina.

https://p.dw.com/p/2ii3r
Kosovo Parlamentswahl - Ramush Haradinaj
Ramush Haradinaj glavni je kandidat za novog kosovskog premijeraFoto: Reuters/H. Reka

Izvjesno je da će Kosovo nakon posljednjih izbora održanih 11. lipnja dobiti novog premijera. Pitanje je samo tko će to biti: Ramush Haradinaj ili Albin Kurti? Haradinaj, kojeg srpske vlasti i dalje optužuju za ratne zločine, ipak je trenutno u prednosti, pošto je njegova koalicija PAN (Demokratska stranka Kosova koju vodi Kadri Veseli, Alijansa za budućnost Kosova Ramusha Haradinaja, „Nisma" Fatmira Limaja i neke manje stranke), osvojila najviše mandata (39). Koalicija PAN tako je stekla pravo na imenovanje predsjednika Skupštine i da kao prva dobije mandat za formiranje vlade.

Problem je međutim nastao kada su sve ostale albanske koalicije i stranke odbile suradnju s PAN-om, odnosno s Veselijem, čovjekom koji je tijekom i poslije rata bio prvi čovjek tajne službe na Kosovu, a u prethodnom mandatu i predsjednik Skupštine.

Izborna matematika

Kosovska Skupština broji 120 zastupničkih mjesta. Od toga su 20 mjesta, takozvanom „pozitivnom diskriminacijom", rezervirana za manjine – 10 za Srbe i 10 za ostale manjine. Koalicija PAN osvojila je 39 mandata, pokret „Samoopredjeljenje" (Vetevendosje) 32, a koalicija LAA (koalicija Demokratskog saveza Kosova aktualnog premijera Ise Mustafe, Alijansa „Kosova e Re" – AKR, Behgjeta Pacollija i „Alternative" Mimoze Kusari-Lila) 29 mandata.

Kosovo Präsident Hashim Thaci und Kadri Veseli
Veseli, vjerojatno budući predsjednik Skupštine, i predsjednik države ThaciFoto: picture-alliance/AP Photo/V. Kryeziu

Pošto do sada nijedna albanska koalicija ni stranka nisu željele surađivati s koalicijom PAN, a nisu joj bili dovoljni ni glasovi manjina (čime bi se od 120 stiglo samo do 59 glasova), Veseli i Haradinaj krenuli su u lov na pojedince. Nakon više pregovora Haradinaj je uspio uvjeriti Teutu Rugova, kćerku bivšeg predsjednika Kosova Ibrahima Rugove, da podrži njegovu kandidaturu za premijera. Tako je u parlamentu stvorena pat pozicija – 60:60 glasova.

Karika koja je nedostajala

Predstavnici „Samoopredjeljenja" složni su da neće dati svoje glasove Veseliju za predsjednika Skupštine, a ni Haradinaju za premijera. Zbog toga su Veseli, Haradinaj i njihovi suradnici, nakon što su dobili podršku Teute Rugova, svu pažnju usmjerili prema koaliciji LAA, odnosno Pacollijevoj AKR, koja u novom sazivu ima četiri zastupnika.

Pacolli je uoči izbora odbacio svaku mogućnost suradnje s PAN-om, pošto je navodno imao velikih nesuglasica sa čelnicima DPK-a, odnosno s Veselijem, kao i s predsjednikom Kosova Thacijem (koji je ranije bio predsjednik DPK). Pričalo se čak da su Pacolli i Thaci (kao neformalni lider DPK), nakon što je Pacolli odlučio na izbore izaći s Isom Mustafom, a ne s DPK-om, bili na rubu fizičkog obračuna, ali to nikada nije potvrđeno. U svakom slučaju, Pacolli se poslije izbora više puta javno zaklinjao, između ostalog i u intervjuu za DW, da neće ući u koaliciju s Veselijem i Haradinajem.

Mnogi analitičari na Kosovu ipak su tvrdili da bi upravo Pacolli mogao biti karika koja PAN-u nedostaje za formiranje parlamentarne većine. Sve vrijeme se očekivalo da će bar jedan zastupnik te stranke podržati buduću vladu Haradinaja, ali na kraju će očigledno biti drugačije: Pacolli je prošlog tjedna dobio zeleno svjetlo svoje stranke za pregovore s koalicijom PAN o formiranju buduće vlade.

Bez potvrde, ali sve jasno...

Bedzet Pacoli
Pacolli igra važnu ulogu u formiranju vladeFoto: Getty Images/AFP/A. Nimani

Službene potvrde još nema, ali će Pacolli – najbogatiji Albanac, a neki kažu i najbogatiji čovjek na Balkanu – ipak pristati ući u koaliciju s PAN-om. Trenutno se samo radi na utvrđivanju detalja. Iz razgovora s ljudima bliskim pregovaračkim ekipama, DW saznaje da Pacolli, sa samo četiri zastupnika, zahtijeva najmanje tri ministarska mjesta – i to onih značajnih. Izvori DW-a kažu da će Pacolli i dobiti to što traži, jer Veseli i Haradinaj nemaju drugog izbora.

Također saznajemo da bi sam Pacolli mogao postati budući šef kosovske diplomacije, što bi za Kosovo bilo od velike koristi, ako se zna da on ima veoma dobre poslovne i privatne veze s Rusijom i bivšim sovjetskim republikama. Pacolli je nekada imao dobre veze s bivšim predsjednikom Rusije Borisom Jeljcinom, tako da je uspio s Rusima čak ući u posao renoviranja Kremlja. On ima na tisuće zaposlenih i u ostalim bivšim sovjetskim republikama, ali ima i jako dobre veze s arapskim i nekim afričkim zemljama, onima koje još nisu priznale neovisnost Kosova. S druge strane, njemu se na Kosovu zamjera prevelika bliskost s nekim ljudima u Beogradu, pošto se devedesetih godina sastajao čak i s bivšim predsjednikom Srbije i Jugoslavije, Slobodanom Miloševićem. Analitičari ipak smatraju da bi njegove veze, ali i njegova umjerenost, bili veoma korisni za Kosovo.

Haradinaj ovisi od Srba i ostalih manjina

Je li Pacolli postigao dogovor s PAN-om – vidjet će se već u četvrtak, kada bi Kadri Veseli trebao biti izabran za predsjednika Skupštine Kosova. Njegovi dosadašnji koalicijski partneri, ali i neki čelnici „Samoopredjeljenja", Pacollija će sigurno proglasiti  „izdajnikom" koji surađuje sa „četnicima" sa Srpske liste. Činjenica je međutim da će Pacolli i na temelju toga dobiti izuzetnu težinu u kosovskoj Vladi.

Kosovo Parlamentswahlen Albin Kurti
Kurti ostaje u oporbiFoto: Reuters/H. Reka

Ali „izuzetno teški" će biti i zastupnici Srpske liste, od koje će ovisiti svaka buduća važna odluka kosovskog parlamenta i Vlade. Izgleda apsurdno, ali Haradinaj će ući u koaliciju s Listom koja ga je do jučer proglašavala ratnim zločincem. Mnogo Haradinajeve odluke ovisit će od Beograda, odnosno od predsjednika Aleksandra Vučića, koji – javna je tajna – upravlja Srpskom listom na Kosovu. Hoće li radi „viših ciljeva" Beograd povući međunarodnu potjernicu za Haradinajem – pokazat će vrijeme. Izvjesno je međutim da bi vrlo brzo moglo doći do službenog rukovanja Vučića – ili bar premijerke Srbije Ane Brnabić – i Haradinaja.

To je neophodno, između ostalog i zbog izazova koji očekuju Prištinu, ali i Beograd, kao što su demarkacija granice sa Crnom Gorom, dijalog između Beograda i Prištine, kao i formiranje Zajednice srpskih općina (ZSO) na Kosovu, stvaranje vojske Kosova, implementacija Briselskog sporazuma i slično.

Da će u Haradinajevoj koaliciji biti potrebna izuzetno velika pregovarača spretnost i spremnost na kompromise, pokazuje i činjenica da bi mnoge odluke mogle biti blokirane i od zastupnika ostalih manjina (Bošnjaka, Turaka, Roma). Druga mogućnost je formiranje većine koju bi predvodio Albin Kurti, ali je to trenutno u drugom planu. Mnogi vjeruju da bi Beogradu i Bruxellesu s Kurtijem bilo još teže. Zato se vjeruje da će i Beograd i Europska unija prije podržati Haradinajevu vladu.