1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Kosovo: različita tumačenja Srba i Albanaca

Kontaktna skupina za Balkan ovog je tjedna u Londonu po prvi put odredila rok za odluku o konačnom statusu Kosova, i to do kraja ove godine. No, stajališta Beograda i Prištine o tom pitanju i dalje su oprečna.

Svakodnevica na Kosovu

Svakodnevica na Kosovu

Beograd i Priština zadovoljni su stavovima Kontaktne skupine, ali svaka strana opet čita samo ono što želi. Srbija je zadovoljna zato što se u priopćenju Kontaktne skupine, barem formalno, kao okvir za rješavanje statusa Kosova spominje Rezolucija UN-a 1244 u kojoj se kaže da je Kosovo dio Jugoslavije.

Priština: o statusu odlučuje narod

No, kosovska Vlada ima drugačije mišljenje. "Kontaktna skupina zahtijeva od Beograda da shvati da rješenje statusa Kosova treba biti postignuto u skladu sa voljom kosovskog naroda", tvrdi prvi savjetnik kosovskog premijera Kosova Avni Arifi. On ističe: "Vlada je vrlo ohrabrena stavom Kontaktne skupine da se pitanje statusa treba riješiti tijekom ove godine. To je bio i zahtijev Vlade i ostalih institucija Kosova". Arifi je uvjeren da je pitanje statusa moguće riješiti tijekom ove godine, uz objašnjenje:

"Nema nijednog razloga za odlaganje dijaloga o konačnom statusu. Brzo definiranje statusa u interesu je kosovskog naroda, u interesu Srbije i svih ostalih susjednih zemalja".

Svilanović: uzaludna nada u Rusiju

Beograd je prije ovog sastanka nadu polagao u Rusiju, jer je ruski predsjednik Vladimir Putin zatražio uvažavanje univerzalnih načela i poštivanje međunarodnog prava. Bivši ministar vanjskih poslova Srbije i Crne Gore Goran Svilanovic smatra da je nakon ovog sastanka barem jedna stvar jasna:

"Mi praktično prisustvujemo procesu u kojemu imamo dvije skupine pregovarača i dva pregovaračka procesa. Jedan je unutar Kontaktne skupine, a drugi bi trebao biti između Beograda i Prištine. Bojim se da je najveći problem što ovaj drugi proces uopće nije pravo ni započeo, dakle nema ozbiljnih razgovora između Beograda i Prištine. Nisam siguran da taktika koju su izabrali i jedni i drugi vodi nečemu dobrom, a to je da su u stvari prepustili donošenje odluke Kontaktnoj skupini. Dok god bude trajalo ovo izbjegavanje ozbiljnih razgovora izmedju Beograda i Prištine nisam siguran da idemo u susret dobrom rješenju. Očekivalo se da će doći do približavanje stavova u Londonu, ali to se nije dogodilo. Sada tu postoji bitna razlika između stajališta Rusije i ostalih unatar Kontaktne skupine. Razlika je u slijedećem: ostali rješavaju problem Kosova, a Rusija rješava svoje probleme, tako da nisam siguran da je to očekivanje Beograda dobro".

Svilanović također tvrdi da ce se odnosi između zemalja članica Kontaktne skupine, koju čine SAD, Rusija, Njemačka, Velika Britanija, Fracuska i Italija, ravnati prema mnogo većim problemima nego što je trenutačno Kosovo:

"Vidjet ćemo koliko će cijeli taj proces trajati i hoće li neka od drugih svjetskih tema dovesti do približavanja stajališta između Rusije i SAD-a. Pažljivo pratim recimo ono što se događa oko Irana. To je u ovom trenutku jedan od ključnih svjetskih izazova. To su neke svjetske teme oko kojih će se neki njihovi odnosi prelamati. Kosovo će tu ipak biti sporedna tema, ali podvukao bih ovo što sam rekao: Rusija rješava neke druge svoje probleme."

Početak pregovora 25. veljače

Savjetnik premijera Kosova Avni Arifi kaže da treba poštivati ulogu Rusije, i njezin doprinos unutar Kontaktne skupine. Sto se poziva Vladimira Putina na poštivanje univerzalnih načela tiče, Arifi smatra da je to u slučaju Kosova vrlo neobično:

"Želim istaknuti neke stvari koje ističe i Kontaktna skupina, a koje nisu univerzalne. Do 1999. godine nismo imali sličnih intervencija NATO-a. Ranije nismo imali onako široko etničko čišćenje kao na Kosovu 1999. Osim toga, Kosovo je i danas jedno od rijetkih mjesta na svijetu kojim upravlja međunarodna administracija".

Pitanje decentralizacije vlasti na Kosovu Kontaktna je skupina označila kao ključno za budući status. Dijalog između Prištine i Beograda o tome prvobitno je trebao započeti 25. siječnja, ali je odgođen zbog smrti Ibrahima Rugove. Zato je austrijska ministrica vanjskih poslova Ursula Plassnik novi sastanak najavila za 25. veljače.