1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Kosovo proglasilo neovisnost

Kosovski je parlament aklamacijom usvojio rezoluciju o neovisnosti. Svih 109 nazočnih zastupnika glasovalo je za rezoluciju, zastupnici srpske nacionalnosti su bojkotirali sjednicu. Europa je tako dobila novu državu.

Slavlje na ulicama Prištine

Slavlje u Prištini

Deklaracija o neovisnosti Kosova koju je usvojio kosovski parlament sadrži tri glavna dijela: proglašavanje neovisnosti, obvezu ostvarivanja plana Marttija Ahtisaarija i poziv misiji EU da dođe i NATO-u da ostane na Kosovu.


Deklaracija kojom se Kosovo proglašava neovisnom i suverenom državom sadrži i dijelove preambule prijedloga novog Ustava Kosova, u kojem se navodi da je Kosovo država svih njegovih građana.


Na izvanrednoj sjednici održanoj danas u Prištini usvojen je i prijedloge zakona o zastavi i grbu Kosova. Pitanje himne biti će riješeno kasnije.

Pljesak u Parlamentu nakon prihvaćanja rezolucije o neovisnosti

Pljesak u Parlamentu nakon prihvaćanja rezolucije o neovisnosti

Kosovo se prostire na nešto više od 10.000 četvronih kilometara. Ima 2,2 milijuna stanovnika, većinom Albanaca.


Kronoligija borbe za neovisnost Kosova:

2. tisućljeće prije Krista - Kosovo nastanjuju Iliri od kojih potječu današnji Albanci

6. stoljeće - Srbi počeli naseljavati područje koje krajem 12. stoljeća postaje središtem srpske monarhije


14. stoljeće - Trgovci iz Dubrovačke Republike (danas hrvatski Janjevci) naseljavaju dio Kosova i dobivaju velike povlastice od tadašnjih srpskih vladara

1389. - težak poraz Srba na Kosovom polju kod Prištine označio početak turske vladavine sve do početka 20. stoljeća

1912-1913. - Balkanskim ratovima Srbija osvaja Kosovo, a Crna Gora Metohiju (zapadni dio). Ti dijelovi postaju dio Kraljevine Srbije, odnosno Crne Gore.

1915-1918. - tijekom Prvog svjetkog rata Kosovo okupiraju Austro-Ugarska i Bugarska, a završetkom rata u sastavu je Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca (SHS). Kolonizraju ga Srbi i Crnogorci, što izaziva napetosti. Kraljevina Jugoslavija provodi velikosrpsku politiku i ne priznaje Albancima ni nacionalna prava ni jezik

1941.- tijekom Drugog svjetskog rata Kosovo postaje dijelom fašističke Albanije, pod nadzorom Italije, a manji dijelove pripojeni Njemačkoj i Bugarskoj. Fašisti potiču albanski nacionalizam i 100.000 Srba biva protjerano, a 10.000 ubijeno

1943-1944. - kapitulacijom Italije, Nijemci preuzimaju kontrolu nad Kosovom, a krajem rata pokrajina je oslobođena i uključena u poslijeratnu FNR Jugoslaviju, kasnije preimenovanu u SFRJ

1974. - Novim ustavom SFRJ Kosovo dobiva status Autonomne pokrajine u sastavu Srbije s vlastitim predsjednikom, premijerom i mjestom u predsjedništvu Federacije. Velikim albanskim prirodnim priraštajem dolazi do nesrazmjera te kosovski Albanci čine 90 posto stanovnika pokrajine

Zemljovid Kosova

Zemljovid Kosova

1980-1981. - Albanci prosvjeduju i traže službeno priznanje Kosova za ustavnu republiku. Vlasti nasilno guše prosvjede albanskih studenta, raste međuetnička napetost

1987. - pred srpskim prosvjednicima koji su neredima izazivali reakciju lokalnih albanskih policijskih snaga, srbijanski vođa Slobodan Milošević postavlja se braniteljem srbijanskog naroda rečenicom "nitko ne sme da bije srpski narod"

1989. - po Miloševićevu nalogu raspuštena Skupština u Prištini, ukinuta autonomija Kosova. Albanska većina uzvraća građanskim neposluhom, bojkotom državnih institucija i organizacijom tajnih škola na albanskom jeziku

28. lipnja 1989. - predsjednik Srbije Slobodan Milošević povodom 600. godišnjice Kosovske bitke na Gazimestanu drži govor kojim promovira ideje velike Srbije i najavljuje ratove na prostoru SFRJ

1990. - samozvani kosovski parlament proglašava neovisnost koju priznaje samo Albanija. Parlament donosi Ustav Republike Kosova

1992. - Kosovski parlament organizira nepriznati referendum o neovisnosti koju podupire 98 posto glasača, no rezultate ne priznaje međunarodna zajednica. Raspadom bivše SFRJ, Kosovo postaje dio Republike Srbije. U svijetu nepriznati predsjednik Kosova, Ibrahim Rugova poziva sunarodnjake na "pasivan otpor"

Neumorni borac za neovisnost Kosova Ibrahim Rugova nije doživio taj veliki trenutak

Neumorni borac za neovisnost Kosova Ibrahim Rugova nije doživio taj veliki trenutak

1991-1995. - Srbija naseljava Kosovo srpskim izbjeglicama iz Hrvatske i BiH te stvara etničke napetosti

1995. - po završetku rata u BiH ustrojava se Oslobodilačka vojska Kosova (OVK), koja počinje gerilski rat protiv srbijanske policije. Srbi odgovaraju reperesijama i nesrazmjernom uporabom sile

1998. - srbijanske vlasti pod pritiskom Zapada obećaju prekid vatre, no mir se krši na obje strane

16. siječnja 1999. - u selu Račku pronađena tijela 45 albanskih civila što postaje povod za mirovnu konferenciju u Rambouilletu (Francuska) koja ne donosi mir između Beograda i Prištine

24. ožujka 1999. - NATO počinje napade na SR Jugolsaviju i u 78-dnevnom bombardiranju tuče vojne ciljeve i infrastrukturu. S Kosova izbjeglo više od milijun ljudi. Prema različitim procjenama ubijeno od 10.000 do 12.000 Albanaca i 3.000 Srba. Najveći pokolji nad albanskim stanovništvom počinjeni tijekom NATO-ovih bombardiranja

10. lipnja 1999. - Vijeće sigurnosti UN-a donosi rezoluciju 1244, kojom se uspostavlja misija UN-a na Kosovu (UNMIK) i raspoređuju mirovne snage KFOR, te određuje povlačenje srbijanskih snaga. Prema raznim ocjenama s Kosova izbjeglo od 60.000 do 200.000 Srba, a ostalo oko 100.000 Srba, uglavnom na sjeveru

2001. - UNMIK provodi prve slobodne izbore za kosovski parlament. Kosovo dobiva prvog predsjednika. Uspostavlja se višeetnička kosovska policija

ožujak 2004. - izbijaju etnički motivirani neredi s 19 mrtvih i više od 900 ranjenih

2005. - Kosovski parlament donosi rezoluciju o stvaranju neovisne države

2006. - Pregovori Beograda i Prištine o konačnom statusu Kosova pod okriljem međunarodne zajednice. Dvije strane ostaju ukopane na svojim pozicijama, jer kosovski Albanci ne pristaju na manje od neovisnosti, a Srbi ne daju više od široke autonomije

Finski diplomat Martti Ahtisaari

Finski diplomat Martti Ahtisaari

2007. - Posebni izaslanik glavnog tajnika UN-a za Kosovo, finski diplomat Martti Ahtisaari predstavlja prijedlog konačnog statusa Kosova o "nadziranoj neovisnosti" s velikom zaštitom manjina

26. ožujka 2007. - Sjedinjene Države i Europljani u Vijeću sigurnosti podupiru Ahtisaarijev plan, kojemu se protivi Rusija, tradicionalna saveznica Srbije

20. srpnja 2007. - zbog ruskog protivljenja kompromisno rješenje je novi krug pregovora između Beograda i Prištine koji se odvija pod nadzorom Trojke (predstavnika SAD-a, Rusije i Eurppske unije)

10. prosinca 2007. - Trojka utvrdila da pregovori nisu uspjeli.

17. veljače 2008. - Kosovo proglasilo neovisnost