1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Kosovo na pragu EU-a

Kao posljednja zemlja jugoistočne Europe i Kosovo potpisuje s Europskom unijom Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju. Do cilja, članstva u EU-u, put je još vrlo dug.

„Za nas je ovo povijesni trenutak, povijesni korak. Time Kosovo počinje nepovratan put ka članstvu u Europskoj uniji“, naglašava kosovski ministar za europske integracije Bekim Çollaku u razgovoru za DW. Zajedno s kosovskim premijerom Isom Mustafom on će danas (27.10.) u Strassbourgu potpisati Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP). Cilj toga sporazuma je stvaranje uvjeta za početak pregovora o pridruživanju. Kosovo se obvezuje provesti nužne reforme, dok EU preuzima odgovornost za kontinuiranu podršku toj zemlji.

Kosovska vlada svjesna je da je taj prvi korak povezan s mnogim izazovima, posebno nakon blokade i nasilja posljednjih tjedana u Skupštini Kosova, gdje je oporba u nekoliko navrata koristila suzavac. Oporba želi prisiliti vladu da se povuče iz sporazuma kojem je posredovao EU, a koji se odnosi na veću autonomiju i prava srpske manjine i ugovora o demarkaciji granice između Kosova i Crne Gore. „Ili će se vlada povući iz tih ugovora, ili se vlada mora povući“, glasio je moto nedavnih nasilnih prosvjeda nacionalističke oporbe.

Bekim Çollaku

Bekim Çollaku

Vlada te zahtjeve odbacuje. „Nitko ne može jamčiti provođenje reformi ako se nemiri i blokade nastave. Ali mi ćemo učiniti sve što je moguće da se stabilizira situacija i da se reforme nastave“, kaže ministar Çollaku.

Za zakone je potrebna pravna država

I zamjenik kosovskog premijera Branimir Stojanović ogorčen je zbog nasilja u parlamentu. „To je velika sramota i stidim se što sam u takvom parlamentu. Dobro je da je ogromna većina zastupnika i stanovništva protiv takvog ponašanja“, kaže Stojanović za DW.

Od rata na Kosovu 1999. godine, a posebno nakon proglašenja neovisnosti 2008. godine, Kosovo je brojne zakone uskladilo sa standardima EU-a. „Kosovo ima vrlo moderne zakone. Problem je njihova implementacija, jer samo pravna država i sigurna pravna infrastruktura omogućavaju strane investicije. A strane investicije su potrebne“, ukazuje predsjednik Privredne komore Kosova Safet Gerxhaliu.

Siromaštvo i beznađe

Službeni podaci Svjetske banke pokazuju da je prosječni dohodak po glavi stanovnika 2014. iznosio 2.900 američkih dolara, a službena stopa nezaposlenosti i dalje je visoka – 35 posto. Prijelaz iz planskoga gospodarstva u tržišno gospodarstvo izvršen je privatizacijom mnogih državnih sredstava. Međutim, privatizacija je provedena i uz mnoge nepravilnosti i opterećena je korupcijom. Prošle godine Kosovo je zabilježilo ekonomski rast od oko tri posto.

Federica Mogherini i Isa Mustafa

Povjerenica EU-a za vanjsku politiku Federica Mogherini i kosovski premijer Isa Mustafa

Usprkos napretku od stjecanja neovisnosti, ekonomija je i dalje slaba. Više od 90 posto svih roba na Kosovu dolazi iz inozemstva. Ekstremno siromaštvo, odnosno postotak ljudi koji žive s manje od jednog dolara dnevno, iznosi 18 posto. I oko 15 posto bruto društvenog proizvoda čine doznaka iz dijaspore. Birokracija je previše glomazna i odražava povijest centralnog planiranja. Jedan od najvećih izazova na Kosovu su i dalje korupcija i organizirani kriminal, za koji se sumnja da seže do visoke političke razine.

Srbija se protivi

Ipak, Gerxhaliu smatra da je Kosovo u stanju nositi se sa svim ovim izazovima. „Kosovu je potrebno neovisno sudstvo i provođenje postojećih zakona, koji često služe samo kao ukras. Vjerujem da će partnerstvo s Europskom unijom ojačati napore za vladavinu prava i tržišnu ekonomiju. Jer, alternativa ne postoji.“

Kosovo trenutno nema punu podršku EU-a. Zemlju koja je 2008. proglasila neovisnost, do sada je priznalo 111 zemalja, od kojih 23 članice Europske unije. Mada podržavaju SSP s Kosovom, Španjolska, Slovačka, Cipar, Grčka i Rumunjska odbijaju priznati neovisnost te zemlje. Poseban teret u procesu integracije Kosova u EU predstavljaju odnosi sa Srbijom, koja se čvrsto protivi neovisnosti Kosova. Premijer Aleksandar Vučić je nedavno želju Europske unije za potpunom normalizacijom odnosa između Srbije i Kosova ocijenio kao – „strašnu“.

Preporuka uredništva