Koruška: i poslije Haidera - Haider
1. ožujka 2009
Iako je Koruška na glasu kao zemlja u kojoj se teško postiže širi društveno-politički konsenzus, oko jedne stvari u pokrajini na jugu Austrije slažu se svi: specifičnost Koruške proizilazi iz njezine burne i krvave prošlosti, koja je opet često uslovljavana njezinim geografskim položajem. Austrijska pokrajina Koruška graniči s Istočnim Tirolom, Italijom i Slovenijom, na 9,5 tisuća četvornih kilometara živi nešto više od pola milijuna stanovnika. Od toga, prema službenim podacima, nekih 14.000 koruških Slovenaca. Predstavnici slovenskih organizacija govore međutim o brojci od 25.000, navodeći istovremeno kako se većina koruških Slovenaca zbog diskriminacije od strane vladajućih struktura asimilirala, dok veliki broj njih svoje pravo porjeklo drži u tajnosti.
Neispunjeno obećanje
U današnjim granicama Koruška postoji od završetka Prvog svjetskog rata. Tada je, u okviru raspada Austrougarske monarhije i uslijed teritorijalnih pretenzija novonastale Kraljevine SHS, referendumom odlučeno da Koruška ipak pripadne Austriji. Za ostanak u granicama Austrije tada je glasalo i 59 posto koruških Slovenaca, njihov motiv bio je obećanje službene Austrije da će "štiti i podržavati njegovanje slovenske kulture". Predstavnici slovenskih organizacija danas navode kako ovo obećanje još uvijek nije ispunjeno.
Do najvećeg raskola između dva naroda došlo je svakako za vrijeme Drugog svjetskog rata. U okviru tzv. "rješavanja slavenskog pitanja" u Koruškoj je, pod parolom nacističkog zločinca Heinricha Himmlera: "Učinite ovu zemlju njemačkom", došlo do masovnih progona koruških Slovenaca – tada ih je u Koruškoj živjelo preko 40.000. Zbog toga su se mnogi Slovenci priključili oružanim antifašističkim snagama tadašnje Jugoslavije; njima se danas također pripisuju zločini iz osvete.
Povijest Koruške i njezinih naroda pisana je krvlju, kaže povjesničar Stefan Karner. "Dva naroda, dva jezika, vječita svađa oko vlastite zemlje, nacionalizam prisutan u oba naroda, etnička čišćenja, strijeljenja, sve to i dan-danas utječe na svakodnevicu ove pokrajine", kaže Karner.
Haiderov politički profit od polarizacije
Široke narodne mase ove teme još uvijek uzbuđuju, dodaje Karner, a najzaslužniji za to je donedavni koruški premijer Jörg Haider. S tim se slaže i Marjan Šturm, predsjednik Centralnog udruženja svih slovenskih organizacija u Koruškoj. "Umjesto, dakle, da je zemlja okrenula novi list i započela politiku pomirenja, kao što je npr. poslijeratna politika Njemačke i Francuske, on je isključivo te polarizirajuće činjenice iz prošlosti transportirao u sadašnjicu i od toga politički profitirao. On je naravno potencirao samo navodnu opasnost od partizana, a relativizirao fašističku ideologiju, koketirajući tako s nepopravljivim fašistima. U tome je, a na štetu svih nas, bio savršen", kaže Šturm.
No kako Jörg Haider više nije na političkoj sceni postoji nada, kaže Šturm, da će ovakva vrsta polarizacije prestati. "Njegovi nasljednici nemaju te kvalitete, iako će sigurno pokušati slijediti njegov primjer. Mislim ipak da će, dugoročno gledano, doći do normalizacije odnosa, te da će više do izražaja doći i civilni sektor. Politika se takođe mora potruditi, ako danas pogledate udžbenike u Koruškoj, jasno je da se još dosta toga mora uraditi", kaže Šturm.
Stanovništvo alergično na pitanje obilježja
Jedna od tema kojima je Jörg Haider upješno polarizirao svakako je i pitanje dvojezičnih topografskih obilježja na jugu Koruške. Ovaj spor traje već ravno 30 godina a postavljanje dvijezičnih natpisa osporava se i u mjestima u kojima 90 posto stanovništva čine koruški Slovenci. Politolog Peter Filzmaier smatra, međutim, da bi i ovaj problem uskoro mogao biti riješen. "Stanovništvo je na tu temu postalo alergično! Postavite ih ili ih ne postavite, samo nas konačno ostavite na miru – to je stav naroda! Pomirenje signalizira i kompletan nevladin sektor, nedostaje samo podrška politike", kaže Filzmaier.
Politiku Koruške "nakon Haidera" odredit će u dobroj mjeri današnji (1.3.) pokrajinski izbori. O tome koliko je Haiderovo političko nasljedstvo na cijeni, najbolje govori činjenica da njegova stranka Savez budućnost Austrije (BZÖ), iako sa, jasno, novim kandidatima, nastupa s listom koja nosi Haiderovo ime: "Jörg Haider Liste". Ostali političari kažu kako ne mogu prognozirati ishod izbora, jer "protiv urne s posmrtnim ostacima još nikada nisu nastupali!"
Emir Numanović/Andrea Jung-Grimm