1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Korupcija u njegovateljskom sustavu Njemačke

Broj onih kojima je potrebna pomoć njegovatelja, u Njemačkoj sve više raste. Budući da je riječ o velikoj zaradi, sve više privatnih poduzeća pokušava pridobiti klijentelu. Tržište je u međuvremenu prepuno „crnih ovaca“.

Demografske promjene u Njemačkoj, sa sobom su donijele i masivne promjene u sustavu njege starijih, nemoćnih i bolesnih. A u budućnosti bi broj osoba kojima je potrebna pomoć mogao samo još više rasti. Savezni ured za statistiku navodi kako se njihov broj 2003. godine kretao oko 3 milijuna osoba. Obzirom da je dakle riječ i o velikom izvoru zarade, već se sada u Njemačkoj primjećuje tendencija rasta i razvoja posebnog tržišta na kojem „crne ovce“ više nisu nikakva rijetkost.

Krivotvoreni računi, manjak stručnog osoblja

Prema rezultatima istraživanja koje je proveo Transparency International, njemački sustav njege starijih, nemoćnih i bolesnih, za sada ovim „crnim ovcama“ pruža još dovoljno prostora kao i korupciji raznih oblika uopće. Ciljane računice s manjkom osoblja, krivotvoreni računi te krađa novca namijenjenog za njegu, nisu nikakva rijetkost. „Opasnost da se prevare otkriju, zapravo je vrlo niska. Poduzeća koja nude usluge njege kao i domovi za smještaj osoba kojima je potrebna njega su doduše podvrgnuti kontrolama, no to nije dovoljno. Uredi za socijalnu pomoć koji zapravo većinski financiraju ove ustanove, nemaju dovoljno kapaciteta kako bi izvještaje ovih ustanova mogli temeljito i detaljno analizirati, posebno ne račune koje im ovi šalju“, kaže Barbara Stolterfohrt, sociologica i jedna od suradnica na spomenutom istraživanju.

Dom za njegu

Problem je prvenstveno u premalom broju osoblja

K tome se mora dodati i pojava da, ukoliko suradnici domova za njegu i primijete korupciju koja se odvija ili pak jednostavno loše uvjete života štićenika u ovim ustanovama, najčešće iz straha od otkaza – šute. Stolterfohrt primjerice podsjeća na jedan slučaj kada je jedna njegovateljica starijih osoba istupila u javnost i navela kako u domu u kojem radi nema dovoljno osoblja te da bolesni i stari stoga ne dobivaju dovoljno njege. Neposredno nakon toga, poslodavac joj je uručio otkaz. Slučaj je završio na sudu. Europski sud pravde je na kraju ipak presudio u njezinu korist. „Takvi suradnici bi trebali zapravo biti bolje zaštićeni“, kaže Stolterfohrt.

Sustav ocjenjivanja njegovateljskih usluga

Situacija kakva sada vlada, trebala bi se promijeniti uvođenjem jednog novog sustava kakvog su nedavno kreirali suradnici osiguranja za njegovateljsku skrb i upravitelji domova za osobe kojima je potreba njega. Riječ je o sustavu ocjenjivanja domova i njihovih usluga, jedne vrste „tehničkog pregleda“. Cilj bi naravno trebao biti bolja informiranost. Svi oni kojima je potrebna njega i usluge ovih ustanova (bilo sami nemoćni i bolesni, bilo članovi njihovih obitelji), da brzo mogu doći do vjerodostojnih informacija – je li neki dom dobar ili loš.

No, prva verzija ovog sustava već je dobila masivne kritike. Loše ocjene same medicinske njege mogle biti „izjednačene“ dobrim ocjenama usluga koje za klijente, odnosno, pacijente zapravo uopće nisu od važnosti. Nova verzija sustava ocjenjivanja je još uvijek u procesu i trebala bi uskoro biti objavljenja. Ona bi korisnicima trebala barem omogućiti brz i jednostavan pregled i odgovore na pitanja vezana uz kvalitetu.

Stara žena

Pacijenti su često prepušteni na milost i nemilost njegovatelja

Dekubitus i fiksiranje pacijenata

Međutim, prema mišljenju predsjednika Njemačke zaklade za zaštitu pacijenata, Eugena Bryscha, to još uvijek neće biti dovoljno. On traži veću kvalitetu njege uopće te još jednostavniji sustav informiranja od ovog najavljenog. No, domovi su za sada sprječavali uspjeh dobrog informiranja. Njemu su dobro poznati loši uvjeti u domovima u kojima žive pacijenti. „U stacionarima za njegu u Njemačkoj prema informacijama medicinskih službi zdravstvenih osiguranja, postoji oko 140.000 slučaja u kojima se na pacijentima primjenjuju neke od metoda oduzimanja slobode. To počinje prilikom korištenja ograda na krevetima a završava prilikom fiksiranja (vezanja) pacijenata“, navodi Bryscha. On navodi kako prilikom fiksiranja dolazi do povreda pacijenata te isto tako da pacijenti prečesto dobivaju lijekove za smirenje. „U Njemačkoj u domovima za njegu ima sve više ljudi koji pate zbog oduzimanja osnovnih sloboda – čak više nego u zatvorima. No, nadzor u zatvorima je bolji nego u ovim domovima“, kaže on.

Dom za njegu

U domovima osoblje nema dovoljno vremena posvetiti se svakom pacijentu posebno

Više osoblja

Direktor Saveza privatnih ponuđača socijalnih usluga, Herbert Mauel, međutim, rješenje ne vidi u uvođenju jačih kontrola i nadzora. „U međuvremenu postoji već više od stotinu raznih organizacija za kontrolu u domovima kao i u ambulantnim ustanovama. Svaka ova ustanova se kontrolira barem jednom godišnje a ukoliko postoji sumnja na neke nepravilnosti, oni dolaze odmah i bez najave. Isto vrijedi i za ustanove koje pružaju medicinske usluge. Nama nije potrebno više kontrolora, već jednostavno više osoblja“, zaključuje Mauel.

Preporuka uredništva