Sve više korupcije u svijetu

Što zajedničko imaju gradonačelnik njemačkog Regensburga Joachim Wolbergs, sin predsjednika Ekvatorijalne Gvineje Teodoro (poznat i kao Teodorin), bivši finski policajac Jari Aarnio i bivša južnokorejska predsjednica Park Geun Hye? Sve njih se sumnjiči za korupciju.

Koliko je u cijelom svijetu raširen trend korupcije potvrđuju i razlike spomenutih zemalja, osoba i slučajeva korupcije. "Ako usporedimo s prošlom godinom situacija se u mnogim zemljama pogoršala, a ne poboljšala. I to je ono što zabrinjava", kaže u razgovoru za DW direktor istraživačkog sektora u Transparency Internationalu (TI), Finn Heinrich.

Novi indeks korupcije koji su objavile organizacije koje se bore protiv korupcije dokazuje još jedan trend koji brine stručnjake: vlade širom svijeta govore o tome kako žele suzbiti korupciju, ali to su mahom samo prazne riječi.

"Vlade znaju što javnost i banke žele čuti i to govore, ali riječi ne slijede i djela", kaže Heinrich, koji je zajedno sa svojim timom radio na obradi podataka za indeks korupcije CPI. Izvori su bili stručnjaci i procjene instituta i think-tank-organizacija iz cijeloga svijeta, kao na primjer: Svjetska banka, Zaklada Bertelsman i međunarodna nevladina organizacija Freeedom House.

Heinrich također uočava vezu između korupcije i socijalne nejednakosti. To nije trend, kaže on, koji se vidi samo u nekim zemljama, već je u pitanju globalni fenomen. "Za mene kao istraživača bilo je iznenađujuće koliko je tijesna veza između korupcije i nejednakosti. No, one idu ruku pod ruku i prave začarani krug sa sve više korupcije i sve većom nejednakošću."

U korupciji nema žrtava - samo počinitelji

Dva najbolja oružja protiv korupcije su budna javnost i slobodni mediji, kaže Heinrich i navodi primjer Brazila, zemlje u kojoj su građani prošle godine izašli na ulice kako bi prosvjedovali protiv korupcije.

I povjerenik za borbu protiv korupcije u njemačkoj saveznoj pokrajini Schleswig-Holsteinu, Hans-Werner Rogge, je u svom poslu upućen na zajedničku akciju s građanima. Građani su mu protekle godine prijavili 64 slučaja korupcije od kojih je 22 predao sudskim organima. On kaže da mu informanti korupciju mogu prijaviti anonimno ili u povjerenju, u telefonskom razgovoru ili e-mailom. Često se događa, kaže Rogge, da informanti imaju problem kako pravilno klasificirati informacije. "Jer, ne zovu vas osumnjičeni za korupciju ili oni koji s njima surađuju, već ljudi koji primijete u okruženju jedne osobe nešto što smatraju čudnim, sumnjivim ili možda i kriminalnim."

Hans-Werner Rogge provjerava informacije i u slučaju da postoji osnovana sumnja prosljeđuje ih Državnom odvjetništvu. Rogge procjenjuje da se dozna za tek svaki deseti slučaj korupcije. Najčešće nema svjedoka, ili je teško dokazati jer i oni koji daju i oni koji primaju mito imaju interesa da to ostane u tajnosti.

"U korupciji postoje samo počinitelji: kažnjivo je i davanje i primanje mita. Što znači da tu nema žrtve i da ni jedan ni drugi nemaju interesa da odu u policiju i prijave slučaj."

Kao posebno pogodan za korupciju Rogge vidi građevinski sektor, zatim nabavu - kad tvrtke ili javne uprave kupuju robu ili usluge, te javne ustanove koje izdaju dozvole ili dopuštenja.

Šteta prouzročena korupcijom svake je godine ogromna, navodi Finn Heinrich iz TI-ja. On kao primjer navodi zgrade u Italiji koje su navodno bile sigurne od potresa, a koje su zbog korupcije tako loše građene da su se srušile u prošlogodišnjem potresu. Drugi primjer je tekstilna tvornica Rana Plaza u Bangladešu, kod koje su podignuta tri dodatna kata bez građevinske dozvole i provjere statike.

"Korupcija može biti smrtonosna, a znamo i da korupcija iz javnih blagajni izvlači jako puno novca koji bi negdje drugdje bio jako potreban", kaže Heinrich. "Mi smo uvjereni da je korupcija jedan od najvećih problema s kojima se svijet suočava."

Njemačka je u 2016. ostala na desetom mjestu s indeksom korupcije 81. Hrvatska je glede borbe protiv korupcije u 2016. godini nazadovala. Indeks percepcije korupcije smanjen je za dva boda, s 51 na 49, pa je Hrvatska na ljestvici indeksa CPI Transparency Internationala pala s 50. na 55. mjesto. Hrvatska se nalazi u društvu sa Slovačkom i Mađarskom, znatno iza Slovenije, ali i pet mjesta ispred Italije. Još više je Hrvatska ispred svojih istočnih susjeda, Crne Gore na 64., Srbije na 72. te Bosne i Hercegovine na 83. mjestu. Najmanje korupcije imaju Danska i Novi Zeland, a najviše Južni Sudan i Somalija. Istraživanjem je obuhvaćeno 177 zemalja.