1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Koriste li SAD vojne baze za špijunažu?

"Na njemačkom tlu se primjenjuju njemački zakoni. To vrijedi za sve koji se ovdje nalaze", izjavila je nedavno njemačka kancelarka. Moguće je da se ta izjava odnosila na eventualne tajne aktivnosti SAD-a u Njemačkoj.

Nakon što je kancelarka Angela Merkel otišla na godišnji odmor, britanski list "Guardian" je objavio jednan grafički prikaz programa američke tajne službe NSA pod nazivom X-Keyscore, na kojem se vidi da se podaci prikupljaju i sa servera u Njemačkoj. Do sada je bilo poznato da su američke tajne službe filtrirale samo podatke koji rade preko američkih servera. Pristup njemačkim podacima je kako se nagađa, mogao biti organiziran iz američkih baza u kojima su smještene vojne snage. U Njemačkoj je stacionirano još uvijek 50.000 američkih vojnika, što je više nego ukupan broj vojnika neke male zemlje poput Belgije. SAD širom svijeta imaju više centara što predstavlja jednu sveobuhvatnu mrežu.

Prostorna blizina je korisna

Sandro Gaycken,

Sandro Gaycken

Sandro Gaycken, informatičar sa Slobodnog fakulteta Berlin misli da je moguće da SAD svoje baze po cijelom svijetu koriste kako bi se mogle priključiti na kablovsku i internet mrežu. "Korisno je kada ste tjelesno blizu centara podataka koje želite napasti. Stoga je to posve moguće", kaže ovaj informatičar u razgovoru za Deutsche Welle.

Može li jedan takav napad biti izveden bez znanja njemačke vlade? "To je moguće", kaže Gayken ali ne i vrlo vjerojatno. "Ako se server nalazi kod saveznika onda je moguće da imate direktan pristup podacima zahvaljujući odredbama iz određenih ugovora. To znači da bazi podataka pristupate praktično legalno", dodaje on. Postoje sporazumi između Njemačke i SAD-a kojima se reguliraju tajne aktivnosti Amerikanaca u njemačkim vojnim bazama. Osnova tih sporazuma je takozvani NATO Statut o vojnim snagala iz 1951.

1968. je zakonom regulitano da njemačke tajne službe mogu nadgledati protok pošte i telekomunikacija. U jednom dokumentu tog zakona se saveznicima daje pravo da i sami prisluškuju i nadgledaju, ukoliko je to potrebno, kako bi zaštitili svoje snage. Taj dogovor je kako je saopćtilo njemačko Ministarstvo vanjskih poslova, u petak (2.8.2013) sporazumno poništen. Njemački šef diplomacije Guido Westerwelle je odluku nazvao "neophodnom posljedicom najnovijih diskusija o zaštiti privatne sfere."

Simbolični akt?

Guido Westerwelle

Guido Westerwelle, njemački ministar vanjskih poslova

Ovo saopćtenje nije međutim dovelo do daljeg razjašnjenja. Jer, de facto, kako je pripćeno, on više nema značaja i već desetljećima nije primjenjivan. Zato se dalje nagađa što Amerikanci legalno ili ilegalno rade u Njemačkoj. Njemačka vlada u osnovi zna da su američke tajne službe aktivne u američkim vojnim bazama na njemačkom tlu. To je vidljivo iz odgovora koji je Ministarstvo obrane 2011.godine poslalo klubu poslanika ljevičarske stranke. Riječ je bilo o olakšicama koje dobivaju osobe ili poduzeća koja rade za SAD.

U dokumentu Ministarstvo navodi 207 tvrtki koje dobivaju te povlastice za svoje "analitičke usluge". Tako je frima Booz Allen Hamilton, za koju je radio Edward Snowden dobila licencu da "vrši obavještajne operacije" u Njemačkoj.

Tvrtke poput ove mogu raditi za američku tajnu službu NSA iz takozvanog Dagger kompleksa u Griesheimu kod Darmstadta. Ovdje u najvećim dijelom podzemnom kompleksu navodno za tajnu službu radi 1000 američki službenika. "Njemačka vlada ima mogućnost od Amerikanaca zatražiti zatvaranje baze poput Griesheima, ako utvrdi da Amerikanci krše građanska prava", kaže stručnjak za pitanja tajne službe Erich Schmidt-Eenboom.

Preporuka uredništva