1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Konzumacija mesa tek u neznatnom padu

Širom svijeta naglo raste potražnja za mesom. Da bi se ona zadovoljila, globalna proizvodnja mesa bi do 2050. sa današnjih 300 morala biti povećana na 470 milijuna tona.

Do gore navedenog zaključka su došli Udruženje za zaštitu životne sredine i prirode zaklada Heinrich Böll u najnovijem izdanju godišnjeg izveštaja o konzumiranju mesa, koji se zove „Atlas mesa".

Sve više obradivog zemljišta se koristi za proizvodnju hrane za mesnu industriju - umjesto biljne hrane za ljude. Shodno tome, biljne namirnice su sve skuplje. Skuplja je i biljna hrana koju kupuje industrija mesa, jer je sve manje obradivog zemljišta za njeno uzgajanje. A da bi se ipak sve više mesa proizvodilo po najnižim mogućim cjenama, u ovoj branši je u tijeku pravi globalni val fuzioniranja tvrtki, piše u „Atlasu mesa“. Rezultat toga je, stoji dalje u izvješću, da tržištem dominira sve manje sve većih proizvođača, stoke, stočne hrane i ljekova za životinje. Propisi za zaštitu potrošača, životinja i životne sredine za njih su prepreke prema postizanju što nižih troškova proizvodnje.

U Europi i SAD-u potrošnja mesa "polako raste ili stagnira" objašnjavaju autori spomenutog izvještaja. Tako mesna industrija SAD-a u 2013. računa na pad potrošnje između četiri do šest posto u odnosu na prošlu godinu. A u Njemačkoj je samo u 2012. godišnja potrošnja mesa po glavi stanovnika pala čak za dva kilograma. Tome su doprinijeli mnogi skandali u vezi s trulim i konjskim mesom u lazanjama, pišu autori i dodaju da je u trendu zdrava ishrana sa malo mesa.

Klaonica

Klaonice posluju poput tvornica, a zaposleni često dobivaju tek minimalne plaće

U Njemačkoj se godišnje zakolje 754 milijuna životinja

Do 2022. godine, potrošnja mesa u Europskoj uniji će pasti za 0,5 posto – ali čak i tako, svaki građanin EU-a će godišnje u prosjeku pojesti skoro 64 kilograma govedine, svinjetine i peradi. Usporedbe radi, prosječan Kinez trenutno konzumira 43,7 kilograma mesa godišnje. Do 2022. godine, potrošnja će se tamo povećati za 17,8 posto. I Indija, Rusija, Brazil i Južnoafrička Republika spadaju u zemlje u kojima potrošnja mesa naglo raste.U Njemačkoj se godišnje zakolje oko 754 milijuna životinja, uključujući 58 milijuna svinja i 628 milijuna pilića. Iako još uvijek postoji nekoliko stotina manjih klaonica, više od polovice svinja se obrađuje u tri velika koncerna, piše u “Atlasu mesa”. Razvoj ide u pravcu sve većih klaonica-tvornica s, po pravilu, katastrofalnim uvjetima rada i plaćanja. Klaonice su skoro uvijek nalaze daleko od naseljenih mjesta, kako bi "surovost klanja ostala skrivena od potrošača", navodi “Atlas”.

Potrošnja mesa i klima

Industrija proizvodnje mesa, dakle masovno uzgajanje životinja, na više načina nepovoljno utječe na klimu. Pašnjak uzima iz atmosfere ugljen -dioksid (CO2) i vezuje velike količine ugljika. Ako se travnjak preore kako bi se napravila nova polja za uzgajanje stočne hrane, velike količine CO2 ostaju u atmosferi. Za uzgajanje kukuruza i soje za stočnu hranu, koristi se mnogo umjetnog gnojiva koje pak zagađuje okolinu. Osim toga, životinje varenjem proizvode metan koji također zagađuje okolinu – što više životinja, tim veće zagađenje.

Stado goveda

U Njemačkoj se tek mali dio goveda uzgaja na odgovarajući način

Zbog toga autori „Atlasa mesa” zahtijevaju podržavanje tradicionalnih mali uzgajivača stoke i to na globalnoj razini, jer oni doprinose "zaštiti životne sredine i očuvanju bio-različitosti". EU je ekološki nastrojena, ali prespora u sprovođenju ideja u praksu. Poljoprivredna politika EU-a trebala bi obvezati poljoprivrednike da sami proizvode najmanje polovicu stočne hrane i životinje drže po propisanim uvjetima. Subvencije za masovno tovljenje treba ukinuti. Umjesto toga, treba podsticati poduzeća čija stoka pase veliki dio godine. Autori nisu zaboravili spomenuti i lošu stranu ekološkog uzgajanja mesa – ono je naime skoro duplo skuplje od mesa do kojeg se došlo na konvencionalan način, dakle masovnim tovljenjem.

Preporuka uredništva