1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Kontroverzno gradilište Zagreb

Dok jedni Milana Bandića napadaju zbog megalomanskih zahvata u doba krize i neobaziranje na važnije javne potrebe, drugi njima zamjeraju politikanstvo i neobaziranje na važnije propuste gradske uprave.

Svakog ljeta Zagreb postaje poprištem višestrukih građevinskih radova, što je za milijunsku metropolu svakako normalna situacija, štoviše, imperativ u stalnom održavanju i daljnjem razvoju. Ali, ove godine je nekoliko projekata izazvalo žučljive rasprave u javnosti, od političkih oponenata gradonačelniku Milanu Bandiću, do uglednih stručnih lica koja iznose stavove tim povodom.

Milan Bandić

Milan Bandić

Najviše je sporna, po svemu sudeći, rekonstrukcija ulice Hrvatske bratske zajednice, između Koncertne dvorane "Vatroslav Lisinski" i Općinskog suda s jedne, te Nacionalno-sveučilišne biblioteke i Mosta slobode s druge strane. Na velikoj, izduženoj livadi što se pruža između nasuprotnih kolnih trakova te ulice, gradit će se fontane, kao nova atrakcija na glavnom prilazu širem gradskom centru.

Negativne reakcije na to je izazvala već i sama konkretna vizualna prerada te popularne, čak jedinstvene urbane ledine, no još i češće je zahvat prozivan nesuvislim rasipanjem javnog novca u vremenu krize. Jedini rezon u tome, smatraju protivnici gradnje, nalaze građevinski poduzetnici kojima zagrebački gradonačelnik rado izlazi ususret kroz mnogobrojne projekte, nerijetko prozivane dubioznima.

Rastrošnost gradske uprave

Za preko 40 ovogodišnjih zahvata i programa gradnje, rekonstrukcije i održavanja prometnica i cestovnih objekata, inače prezaduženi Grad Zagreb izdvojit će oko 200 milijuna kuna. Kod uređenja javnih površina ističe se spomenuti projekt s fontanama i pothodnicima, za 23 milijuna kuna, te opločavanje Preradovićeva odnosno Cvjetnog trga s dijelovima prilaznih ulica, gdje će zamjenu betonskih – pritom nedotrajalih – ploča kamenima, građani platiti oko 11 milijuna kuna.

Grad Zagreb ima većih problema no što su fontane, smatraju kritičari

Grad Zagreb ima većih problema no što su fontane, smatraju kritičari

Za većinu se radova, koji tek imaju započeti, izvođači još ne znaju, dok se među projektantima i graditeljima već započetih nalazi više desetaka (kooperantskih) imena. Nisu izostali niti poneki od starih, uhodanih partnera Grada Zagreba i Vlade RH na prostoru glavnoga grada, a čija su imena svojedobno vezivana uz određene nezakonitosti, poput poduzeća Tigra i Teh-gradnja. Ipak, prigovori na Bandićev račun zasad se ne tiču izbora pojedinačnih izvođača radova.

Oni se prije svega odnose na činjenicu da određeni segmenti infrastrukture, kao i drugih javnih potreba, bivaju maćehinski tretirani, dok gradonačelnik i ove godine kani izdvojiti 35 milijuna kuna za dogradnju maksimirskog stadiona. Na njegov su se račun stoga posljednjih tjedana okomili i gradsko-skupštinski opozicionari, na čelu s njegovom bivšom strankom, SDP-om. Ali, čini se da, uslijed složenih pravnih odnosa, Milanu Bandiću još uvijek nitko ne može parirati.

Sociologinja Saša Poljanec-Borić

Sociologinja Saša Poljanec-Borić

Država u zamci

Sociologinja dr. Saša Poljanec-Borić s Instituta "Ivo Pilar" je dugogodišnja, sustavna kritičarka urbanističke prakse zagrebačkog gradonačelnika. Kao voditeljica Funkcionalnog centra za istraživanje demokracije, dobru upravu i lokalni razvoj, pri tome institutu, ona nalazi da je u Hrvatskoj na djelu tzv. zarobljenost države ("state capture"). Riječ je o pojavi koja ukazuje na imobiliziranost državnog aparata u odnosu na niže, a klijentelističke centre moći.

"Bez obzira na gradsku skupštinu, dakle, Bandić pokreće izuzetno skupe i nepotrebne javne radove, dok se ekstremno režu davanja za školstvo i zdravstvo. U znanstvenoj se literaturi problem, koji je tome podloga, naziva i regulatorna zamka. Gradska uprava operira anomijski, a ne efikasno, pa sami građani moraju osvijestiti to stanje, umjesto podgrijavanja jalovog nezadovoljstva", smatra Poljanec-Borić.

Kako je nadalje izjavila za Deutsche Welle, sadašnji zagrebački skupštinari su izabrani upravo na valu preklanjske građanske pobune u Varšavskoj ulici. Ali, danas ne poduzimaju dovoljno da zaustave Bandića u samovolji, i zadovoljavaju se očito

Povjesničarka umjetnosti i urbanistike Snješka Knežević

Povjesničarka umjetnosti i urbanistike Snješka Knežević

beskorisnim skupštinskim diskusijama. Prije negoli su pokupili svoj dio glasova na izborima, pak, naveliko su se fotografirali s građanima koji su nenasilno demonstrirali sjedenjem ispred policijskih kordona u Varšavskoj.

Bandića kritiziraju (i) politikanti

Međutim to mišljenje ne dijele svi stučnjaci. Snješka Knežević, povjesničarka umjetnosti i urbanistike – naročito Zagreba – drži da većina aktualnih prigovora Milanu Bandiću dolazi iz redova političara i čak politikanata, koji ga nisu uspjeli pobijediti na izborima. Među njima ona kao vodećeg nezadovoljnika prepoznaje šefa zagrebačkog SDP-a i predsjednika Gradske skupštine Davora Bernardića.

"Na konkretno rješenje možemo gledati različito, ali ne treba gubiti iz vida kako je uređenje dotične površine s fontanama samo dio golemog, epohalnog projekta uređenja šireg područja, a koji projekt je arhitekt Nenad Fabijanić imenovao 'Integrirani grad', i pri čemu je glavni zahvat ukopavanje željezničke pruge između Črnomerca i Žitnjaka, pod zemlju", podsjetila nas je Snješka Knežević.

Vreća bez dna - novih 35 milijuna kuna za dinamov stadion

Vreća bez dna - novih 35 milijuna kuna za dinamov stadion

Nastavak urbanizacije Trnja, kao velike aporije Zagreba, mišljenja je ova naša sugovornica, u tom kontekstu dobiva jasan značaj, dok se razni privatni interesi oko velikih projekata ionako uvijek sukobljavaju. Stoga ona sugerira da se radije obrati pažnja na evidentne krupne propuste koji nekako ostaju u sjeni, a kudikamo su štetniji. Primjer: Bandićevo vjerojatno pristajanje na diskutabilnu ideju potpredsjednika Vlade RH Radimira Čačića o eksploataciji Save u Zagrebu.

Preporuka uredništva