1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Kontroverze novog afganistanskog Ustava

7. siječnja 2004
https://p.dw.com/p/9ZKb
Protekloga vikenda iz Kabula je stigla takoder ohrabrujuca vijest - nakon trotjednog natezanja i gotovo bezizlaznih prijepora velika afganistinska plemenska skupština Loya Jirga prihvatila je novi afganistanski ustav, a time je bar formalno ucinjen znacajan korak u nastavku mirovnoga procesa u toj zemlji. Tekst novog afganistanskog ustava koji je izradilo povjerenstvo sastavljeno od pravnih strucnjaka odavno je bio pripremljen. Obuhvacao je 160 clanaka i svjesno je u nekim dijelovima bio vrlo oprezno formuliran, a u nekim je dijelovima iznosio kontroverzna rješenja. Do kompromisa se došlo prilicno teškim putem. Po mišljenju nekih promatraca ni temeljno politicko pitanje, hoce li se Afganistanom ubuduce vladati demokratski ili teokratski, nije jasno riješeno. Unatoc izricitom spominjanju demokracije u perambuli i u prihvacenoj verziji se ukazuje da ni jedan zakon ne smije biti u suprotnosti s odredbama islama.

Nacrt ustava se osim toga jasno ravnao prema americkom modelu države, samo bez federalne strukture. Ali, nacrt je nedvojbeno skrojen po mjeri predjednika Hamida Karzaija. Predsjednik ima dalekosežne ovlasti prakticno bez ikakve protuteže.

Više od 500 delegata, predstavnika svih plemena, politickih stranaka i regija, morali su naci za sve prihvatljiv kompromis. Prepreke su djelmoce bile uvjetovane i politickim ambicijama pojedinaca, ali su vecinom rezultirale iz višenacionalne strukture Afganistana.

Afganistan ima više od 30 razlicitih etnickih skupina, od Paštuna preko Tadžika do Hazara. Oni žive skupa zbor povijesno uvjetovanog razvitka, ali to zajedništvo je uvijek bilo labilno. Talibani, primjerice, potjecu iz paštunske sredine. Nepaštunska plemena su zbog dugogodišnjih ratova razvila jaku samosvijest. Ona su dobro organizirana i osobito nakon obaranja talibana imaju i jaku vlastitu vojsku. Oni više ne prihvacaju prevlast Paštuna, kojima su pripadali gotovo svi afganistanski kraljevi od osnutka dinastijske države 1747. godine. Predstavnici Paštuna, medu inima i pro-zapadno orijentirani predsjednik Hamid Karzai, nastojali su vlast organizirti u vlastitu korist.

Karzai je pravio pritisak prijeteci da nece kandidirati na predstojecim izborima, ako ustav ne da predsjedniku traženu jaku ulogu. Njegov mocni ministar gospodarstva Ghani Ahmadzai taj je zahtjev podržao tako što je svakoj pokrajini obecao pomoc od miiljun dolara. Zauzvrat je zahtijevao prihvacanje predloženog nacrta ustava.

Delegati su ipak uspjeli progurati neke promjene. Tako su ojacane ovlasti parlamenta u odnosu na predsjednika, ukljucujuci i pravo parlamenta na veto kod osobito važnih pitanja.

Po novom ustavu u Afganistanu vlada predsjednicki sustav, ali s dvodomnim parlamentom, zastupnickim domom i senatom.

Važnu ulogu u prihvacanju ustava odigrao je pritisak izvana i uvjeravanje iza kulisa. Pritom su se posebno istakli povjerenik UN-a Lakhdar Brahimi i americki veleposlanik u Afganistanu, Zalmai Khalilsad, koji je americki državljanin afganistanskog podrijetla. Njega se smatra arhitektom Petersberškog sporazuma iz 2001. godine.

U novom ustavu se jamci ravnopravnost žena kao i poštivanje ljudskih prava. Ipak, ostaje puno nedorecenosti. Novi ustav se može tumaciti i tako da Afganistancima jamci slobode samo u okviru islamskih zapovijedi i zabrana.

Novi ustav je vec šesti od 20-ih godina prošlog stoljeca. Svih pet dosadašnjih je propalo na testu provedbe u praksi, jer su nedostajale nužne pretpostavke za stabilnu državu, osobito pouzdane civilne ustanove. (Said Musa Samimy)